Posljedica uvođenja zabrane rada nedjeljom u maloprodaji dovest će do pada broja zaposlenih, imat će direktan negativan učinak na rast BDP-a, a preporuka je vladi da u potpunosti odustane od ovoga poteza, zaključci su ekonomista dr. sc. Vuka Vukovića izneseni u istraživanju "Što donosi zabrana rada nedjeljom", prenosi Index.hr

U organizaciji tvrtke Oraclum Intelligence Systems, Vuković je istraživanje predstavio danas, a u raspravi su sudjelovali ekonomisti dr.sc. Andrej Grubišić te mr. sc. Velimir Šonje.

Podsjetimo, vlada je u srpnju ove godine u nacrt dala prijedlog o uvođenju zabrane rada nedjeljom kroz izmjene i dopune Zakona o trgovini.

Vuković je istaknuo kako argumenti vlade počivaju na dva osnovna narativa. To su poštivanje prava radnika na dan odmora u skladu s „hrvatskom tradicijom i običajima" te da će se potrošnja nedjeljom jednostavno preliti na ostale dane u tjednu.

"Prvi argument o poštivanju tradicije uz uvođenje iznimaka, osim što je logički nekonzistentan (jer obuhvaća tek jednu trećinu onih koji rade nedjeljom, čineći im direktnu štetu), ide u korist velikim trgovačkim lancima naspram malih te time narušava ustavnu odredbu o pravu slobodnog tržišnog natjecanja. U Hrvatskoj tek 7% ljudi redovito radi nedjeljom, dok 23% radi nedjeljom za vrijeme sezone. Zbog iznimke o 16 radnih nedjelja svi koji sezonski rade nedjeljom ostaju raditi nedjeljom u tom periodu. Uvođenje zabrane stoga ne ostvaruje svoj temeljni cilj oslobađanja većine ljudi rada nedjeljom", napisao je Vuković.

Naveo je i kako od tog broja ljudi veći dio radi u objektima koje se zakonom planira izuzeti nego u trgovinama koje će potpasti pod zakonske izmjene o zabrani rada.

"Upravo zbog ove činjenice, da se zabranom obuhvaća samo relativno mali broj ljudi, tek 2.3% svih zaposlenih (odnosno oko 35 tisuća sveukupno), dovodi se u pitanje svrha ovakvog prijedloga izmjene zakona pogotovo s obzirom na prvi narativ vlade o poštivanju prava radnika na dan odmora u skladu s „hrvatskom tradicijom i običajima“, naveo je.

Usporedio je Hrvatsku s ostatkom Europske unije, navodeći da nas spomenutih sedam posto svih zaposlenih stavlja na samo dno EU po broju zaposlenih koji rade nedjeljom.

Dotaknuo se vladine iznimke od 16 radnih tjedana.

"Najveću štetu iznimke od 16 radnih nedjelja će pak snositi mali trgovački lanci koji nemaju luksuz prebacivanja prometa po različitim poslovnicama unutar uskog geografskog područja, te pogotovo male kvartovske trgovine, često u obiteljskom vlasništvu, u kojima u pravilu vlasnica i/ili vlasnik rade sami. Vlasnici samo jedne trgovine time gube čitav promet 36 neradnih nedjelja, i pitanje je u kojoj mjeri će se to odraziti na njihovu financijsku održivost", naveo je.

"Male trgovine često posluju na samom rubu profitabilnosti, i svako skretanje prometa od malih dućana prema velikim lancima može postati pogubno za vlasnike tih objekata. Iznimka od 16 nedjelja stoga postaje metoda diskriminacije malih trgovina i malih trgovačkih lanaca naspram velikih. Veliki neće svi biti zatvoreni, već će se lako prilagoditi, dok će mali nenadoknadivo gubiti promet prema velikima. Potrošnja u male dućane neće se nadoknaditi subotom ili ponedjeljkom. Ona će se u ovom slučaju preliti u one dućane koji jesu otvoreni", kazuje.

Povezane vijesti

• Mađarska ukida zabranu rada trgovinama nedjeljom
• Buzet ima najmanji broj nezaposlenih
• Odluka o zabrani radova tijekom ljetnih mjeseci je i dalje na snazi