Nakon što su prošle godine ostvarili rekordne rezultate, prinosi su počeli padati već krajem veljače, nakon izbijanja sukoba, a negativan trend nastavio se i u ožujku. U posljednjih mjesec dana vidljiv je ponovni rast imovine mirovinskih fondova i prinosa, pri čemu su ulaganja u dionice porasla, dok se udio obveznica u imovini smanjuje.

Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), neto imovina obveznih mirovinskih fondova na kraju ožujka iznosila je 27 milijardi eura.

Oporavak u travnju

U travnju je došlo do oporavka, odnosno ponovnog rasta imovine mirovinskih fondova, koja se povećala na 27,7 milijardi eura. To je 755,3 milijuna eura ili 2,8 posto više u odnosu na ožujak.

Mirovinski fondovi time su povratili izgubljena sredstva iz ožujka, a travanj završili u plusu od 150,9 milijuna eura.

Pad prinosa obveznih mirovinskih fondova u ožujku analitičari povezuju s nepovoljnim tržišnim kretanjima koja su se prelila na domaće fondove nakon eskalacije krize na Bliskom istoku. Navode da je, unatoč stabilnim godišnjim prinosima, jedan nestabilan mjesec bio dovoljan da se izbriše nekoliko stotina milijuna eura ulaganja i imovine.

U trećem ovogodišnjem mjesecu svi MIREX-i zabilježili su minuse. Indeks fondova A kategorije, MIREX A, iznosio je minus 3,67 posto, MIREX B minus 2,76 posto, a MIREX C minus 0,84 posto.

Pritom su se ulaganja u dionice smanjila za 0,7 postotnih bodova, na 24,4 posto, odnosno na 6,6 milijardi eura, dok su ulaganja u obveznice istodobno povećana za 1,4 postotna boda, na 57,9 posto. Obveznice su činile 15,6 milijardi eura imovine mirovinskih fondova.

Osim u dionice, u ožujku su mirovinski fondovi smanjili i ulaganja u investicijske fondove, koja čine 11 posto imovine fondova, odnosno tri milijarde eura, te u novac i depozite, u koje su uložili četiri posto imovine, odnosno 1,1 milijardu eura.

U travnju je došlo do oporavka. Nominalni mjesečni prinosi MIREX-a ostvarili su rast od 4,35 posto za kategoriju A, 2,52 posto za kategoriju B i 0,44 posto za kategoriju C.

Za razliku od ožujka, u travnju su pala ulaganja mirovinskih fondova u obveznice, a porasla ulaganja u dionice. U obveznice je uloženo 1,4 posto manje nego mjesec prije, a u dionice 0,8 posto više. Pritom su ulaganja u domaće dionice činila 14,1 posto, a ulaganja u strane dionice 11,3 posto imovine OMF-ova.

U travnju su također ponovno porasla ulaganja u investicijske fondove, novac i depozite.

Raste broj članova

U ožujku su smanjene i uplate u dobrovoljne mirovinske fondove, koje su iznosile 13,7 milijuna eura, odnosno 3,2 posto manje nego u veljači. Pale su i isplate, i to za 9,6 posto u odnosu na mjesec prije, na 7,3 milijuna eura.

Pad uplata u dobrovoljne mirovinske fondove nastavljen je i u travnju. Uplate su iznosile 12,6 milijuna eura, što je 7,6 posto manje u odnosu na prethodni mjesec. Nastavljen je i pad isplata, i to za 18,9 posto u odnosu na ožujak, na 5,9 milijuna eura.

Iako su se prinosi i imovina obveznih mirovinskih fondova u travnju oporavili nakon šoka izazvanog ratom u Perzijskom zaljevu, analitičari navode da uzastopni pad uplata i isplata dobrovoljnih mirovinskih fondova pokazuje da još nije došlo do potpunog oporavka.

Unatoč ožujačkom padu prinosa, broj članova obveznih mirovinskih fondova nastavlja rasti. Na kraju travnja 2026. imali su ukupno 2.408.932 člana, odnosno 1.332 člana ili 0,06 posto više u odnosu na prethodni mjesec.

Pritom se u kategoriji B nalazilo 74,04 posto članova, u kategoriji A 22,71 posto, a u kategoriji C 3,25 posto ukupnog broja članova OMF-ova.

Umirovljenje u Hrvatskoj donosi siromaštvo

Prosječna mirovina u Hrvatskoj danas iznosi oko 47 posto prosječne plaće, što znači da velik broj građana nakon odlaska u mirovinu može očekivati značajan pad životnog standarda.

Prema analizi tvrtke Finax, prvog pružatelja Paneuropskog osobnog mirovinskog proizvoda (PEPP) u Europi, zaposlenici koji žele zadržati sličan standard života u mirovini moraju početi ulagati znatno ranije nego što većina pretpostavlja.

Analiza pokazuje da bi osoba koja danas ima 30 godina trebala izdvajati oko 175 eura mjesečno kako bi u mirovini mogla nadoknaditi razliku između prosječne plaće i prosječne mirovine.

Izračun se temelji na potrebi za dodatnih 800 eura mjesečno u današnjoj vrijednosti novca, što zbog inflacije do 65. godine raste na više od 2.000 eura mjesečno. Prosječna neto plaća u Hrvatskoj trenutačno iznosi 1.527 eura, a prosječna mirovina oko 717 eura.

Situacija je još zahtjevnija za građane koji s ulaganjima počinju kasnije. Osoba koja počne ulagati tek s 40 godina trebala bi izdvajati oko 314 eura mjesečno kako bi ostvarila isti cilj. To predstavlja više od 20 posto današnje prosječne neto plaće.