Hrvatska u parlamentarnu jesen ulazi sa četiri velike stranke koje prelaze izborni prag i imaju bazu među biračima u cijeloj zemlji ili u nekim gradovima, te s pet stranaka koje dobivaju, kako pokazuje i posljednje istraživanje Cro Demoskop RTL-a, između jedan i dva posto glasova birača. Sav ostali politički šušur minimalne je političke snage i s mogućim relativnim utjecajem u pojedinim jedinicama lokalne samouprave.

Raspad SDP-a

Vodeći HDZ ima 27,3 posto, SDP 17,9 posto, Možemo! 17,2 posto te Most 7,7 posto stranačkog rejtinga. Dojučerašnji „najbolji hrvatski tamburaši desnice“, okupljeni kroz Domovinski pokret oko Miroslava Škore, imaju rejting na 3,8 posto – dok su Fokus na 1,9, Centar na 1,8, HSS na 1,5 posto te IDS na jedan posto glasova. Iz tih rezultata vidljiv je nestanak liberalne političke opcije poput HSLS-a i HNS-a, propast interesnih stranaka kakve su HSS i HSU te slabiji položaj IDS-a kao najuspješnije regionalne stranke u Hrvatskoj.

- Ja bih rekao da na sceni nisu četiri velike stranke, nego jedna i pol stranka. To su HDZ kojeg opozicija ne može ugroziti, te Možemo! koji se nije formirao u pravu stranku. Ima još dvije i pol godine da to učini. SDP je u neprekidnom rasulu, dok Most ne uspijeva zamijeniti Domovinski pokret. Što se tiče IDS-a, njemu bi popularnost mogla porasti poslije izbora novog predsjednika i kad se vidi kako on radi, komentira politički analitičar Žarko Puhovski.

- U narednim mjesecima SDP će krenuti stopama DP-a i posve se raspasti. Ostat će HDZ i možda Možemo! koji je u situaciji da mora voditi Zagreb, oporbenu politiku u Hrvatskom saboru i izgrađivati stranku po Hrvatskoj. Jake stranke koje su imale organizacije po cijeloj zemlji su HDZ, te SDP i HSS koji su ih rasturili, objašnjava Puhovski.

Nestanak liberala

Zanimljivost je porast popularnosti bivšeg predsjednika Ive Josipovića, povratnika u SDP, na listu najpopularnijih hrvatskih političara. Puhovski ne smatra da postoji veća mogućnost da Josipović preuzme stranku, iako ga smatra „Milanovićevim čovjekom“ bez obzira na njihove prethodne odnose. - Pušta li se Milanovićev duh iz boce u SDP, preko Josipovića ili ne, to neće biti dobro za njih, kaže analitičar.

Perspektivnim ne vidi ni spajanje Bloka za Hrvatsku Zlatka Hasanbegovića (manje od jedan posto glasova) s raskoljenim Domovinskim pokretom (3.8 posto) – što je ovih dana najavio Hasanbegović. To ih ne bi dovelo do porasta rejtinga jer bi dio ljudi otišao zbog Hasanbegovića dok bi se dio zadržao u DP-u.

- Zajedno bi imali tri posto. Hasanbegović nije dovoljno radišan i njemu se ne da „vezak vezati“ za stranku. On bi bio dobar ideolog, ali na desnici takvih ima dovoljno, objašnjava Puhovski.        Nestanak liberalnih stranaka također je fenomen koji je uočljiv u političkoj areni. GLAS, HNS, Reformisti, HSLS – više nisu na radaru nacionalne vidljivosti iako HNS i HSLS imaju po saborskog zastupnika. Po mišljenju Žarka Puhovskog, njihov kraj započeo je u vrijeme dok je SDP vodio Zoran Milanović koji je svoju stranku predstavljao kao liberalnu, a nastavio se kad je HDZ pod svoje okupio HSLS i HNS.

- Liberali su izgubili prostor, a i desnica tvrdi da je Plenkovićev HDZ liberalni, a ne desni centar, kaže Puhovski.

Liberalne stranke ne mogu biti zamijenjene Fokusom i Centrom.

Interesne stranke

- Centar je bio obiteljsko političko gospodarstvo, OPG, nastala od stranke Marijana i Ivice Puljka, te od bivše predsjednice povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa Dalije Orešković čija je stranka tri puta mijenjala ime. Fokus je pak „novi Most“, udružena lista gradonačelnika i na nacionalnoj razini nisu značajni, smatra Puhovski.

Interesne stranke – poput HSS-a i HSU-a – postoje kao stranke-sindikati koji se bore za određene interese svojih članova.

- HSU igra kao političko-interesna stranka. Po mom sudu, interesne stranke ne bi trebala ni postojati, ali teško je prigovarati Silvanu Hrelji ako za ulazak u vladajuću većinu dobije obećanje o obiteljskim mirovinama. No, to nije prava politička stranka, iako je po zakonu dopuštena. U javnosti ipak prevladavaju velike svjetonazorske teme kojima se interesne stranke ne bave. Doduše, HSS je pokušao biti lijeviji od SDP-a, ali su izgubili svoju poziciju, napominje Puhovski.

Hoće li se u jesenskom političkom ciklusu prilike promijeniti – ili će „velika četvorka“ (p)ostati politička „dvojka“ sastavljena od HDZ-a i konsolidirane stranke Možemo! – pokazat će naredni stranački rejtinzi, najavljena spajanja stranka, povratak starih i dolazak novih lica u fokus politike na nacionalnoj razini.

Povezane vijesti

• IVAN HERAK ponovno oblači politički dres: "Novi vjetrovi koji pušu u Glasu Istre ohrabrili su me da se ponovno aktiviram u politici!"
• Kalmeta pozvao birače da za predsjednicu ponovno biraju Grabar-Kitarović
• BiH: Kupres neće održati izbore jer - nema novca