ZAGREB
U Zagrebu putujuća izložba raseljenih sudbina nakon Drugog svjetskog rata
(Hina/EPA)
Putujuća međunarodna izložba naslovljena ”Raseljena sjećanja" otvorena je u utorak u Zagrebu, donoseći dvanaest osobnih priča ljudi koji su nakon završetka Drugog svjetskog rata preživjeli preseljenja potaknuta prekrajanjem nacionalnih granica, političkim odlukama i strahom.
Ta višejezična i multimedijska izložba postavljena je u kamionskoj prikolici na platou uz Reljkovićevu ulicu i Trg Francuske Republike, gdje je Zagrepčani mogu razgledati do 21. veljače, nakon čega putuje u Dresden, Wroclaw i Prag, a već je bila u Bratislavi.
Cilj je informirati građane o preseljenjima te ih potaknuti na refleksiju o migracijama od 1945. godine kada su prekrajanja nacionalnih granica, političke odluke, ratno i poslijeratno nasilje i posljedični strah natjerali milijune ljudi na selidbe u druge države.
Svojom porukom izložba želi naglasiti važnost učenja iz životnih priča ljudi koji su doživjeli takvu sudbinu te putem njih učiti iz povijesti kako se slične greške ne bi ponovile u budućnosti.
Pričama koje su dio izložbe uz to se nastoji istaknuti potreba za tolerantnijim društvom uz važnost poštivanja prava ljudi druge etničke pripadnosti, vjere i uvjerenja.
Riječ je o projektu "Inconvenient Mobility", koji podržava Europska unija kroz program Europa za građane - Europsko sjećanje, a izložbu su pripremile udruge iz Hrvatske, Češke, Njemačke, Poljske i Slovačke, odnosno Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću, češki PostBellum, njemački Erkenntnis durch Erinnerung, poljski Osrodek Pamiec i Przyszlosc te PostBellum iz Slovačke.
Hrvatska tema je preseljenje Talijana
"Smisao izložbe je informiranje najšire javnosti i učeničke i studentske populacije o postratnim migracijama", rekla je voditeljica Documente Vesna Teršelič, napominjući da su u Hrvatskoj izabrali kao temu preseljenje Talijana jer se o tome ne zna dovoljno.
Documentin tim tako je 2021. istražio osobne priče i snimio pet intervjua sa svjedocima vremena iz Italije, čije priče govore o migracijama s područja Istre, Kvarnera i Dalmacije, a u izložbu su uključena dva intervjua.
Izložba donosi i priče ljudi raseljenih iz Njemačke, Slovačke, Češke, Mađarske, Poljske i Ukrajine, rekla je Teršelič poručivši kako je važno da te priče ostanu sačuvane i patnja priznata, da se odvija dijalog među generacijama i čuva svijest o valovima migracija.
Kustos izložbe Jan Blažek rekao je da ljudi koji govore u intervjuima jesu glasovi više od 20 milijuna ljudi koji su morali napustiti svoje kuće. No, predstavljanjem tih sjećanja nikako ne žele umanjiti sjećanje stradalih u vrijeme Drugog svjetskog rata.
Povjesničar Franko Dota, koji se bavi migracijama Talijana, rekao je kako je rat u istočnoj i jugoistočnoj Europi u odnosu na zapadno bojište bio specifičan jer se rat velikih sila pretvorio u niz građanskih, nacionalnih i međuetničkih ratova.
U zemljama kojima se bavi izložba je od 1943., a posebice od 1945., došlo do velikih promjena državnih granica i društvenih sustava o čemu se uči u školama, ali se često zaboravlja da je najvažnija posljedica bila promjena etničkog sastava stanovništva, kaže Dota.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
