Obuzdavanje pandemije osnovni je uvjet za održavanje izborne kampanje i izlazak na birališta * Prema sve češćim pričama iz političkih kuloara - uglavnom iz središnjice HDZ-a i SDP-a - ljetna opcija razmatra se kao scenarij koji pogoduje vladajućoj koaliciji, jer bi birači navodno trebali nagraditi dobro vođenje krizom oko koronavirusa

Nakon smirivanja epidemije koronavirusa, hrvatske će građane pokušati "zaraziti" još jedna pošast od koje malo tko (p)ostaje nezarazan. Riječ je o, naravno, politici i izborima koji nas čekaju, svede li se situacija s pandemijom, već za nekoliko mjeseci. Prema nekim najavama, parlamentarni izbori u kojem će se birati novi saziv Hrvatskog sabora mogli bi se održati već kroz ljetne mjesece, između lipnja i kolovoza, po drugima bi se mogli organizirati u očekivanom rujanskom terminu, dok katastrofičari otvoreno govore da izbora uopće i ne bude ove godine, jer epidemija neće moći ostati pod kontrolom. Hrvatski premijer Andrej Plenković ovih je dana tek naglasio, ne upuštajući se u spekulacije, kako će se izbori "održati u ustavnim rokovima."

"Zadnji tehnički rok za održavanje izbora je druga nedjelja u prosincu 2020. godine - ako nije proglašeno izvanredno stanje," kaže dr. Žarko Puhovski, politički analitičar koji smatra da će se ipak sve odigrati na kraju ljeta ili u ranu jesen. Ipak, prema sve češćim pričama iz političkih kuloara - uglavnom iz središnjice HDZ-a i SDP-a - ljetna opcija razmatra se kao scenarij koji pogoduje vladajućoj koaliciji, jer bi birači navodno trebali nagraditi dobro vođenje krizom oko koronavirusa, dok će već jesen i zima donijeti gomilu ekonomskih problema, otkaza i pad standarda stanovništva koje bi na biralištima moglo kazniti Vladu i podržati današnju opoziciju.

O ljetnom izbornom scenariju govori se i uz podsjećanje da je Hrvatska u najtežim vremenima svoje državne samostalnosti već dva puta imala ljetne izbore - u kolovozu 1992. godine u jeku rata, kada je pobijedio HDZ - te ubrzo nakon akcije "Oluja" 1995. godine. I tada su birači nagradili ratnu Vladu i HDZ i produžili im vlast do kraja 1999. godine. Žarko Puhovski ne smatra da su danas ljetni izbori neizvedivi. "Ne vidim da bi to HDZ-u osobito odgovaralo. Odnosno, možda bi im odgovaralo samo u smislu da se Miroslav Škoro i njegov Domovinski pokret ne uspiju organizirati. Ostale nove stranke su nevažne", objašnjava Puhovski i dodaje: "U praksi bi ljetni izbori bili nemogući. Morate imati dovoljno vremena za političku kampanju. Mjesec dana kampanje je apsolutni minimum i to je već sada teško dostići. Parlamentarni izbori mogli bi biti najranije u rujnu pod pretpostavkom da nema turističke sezone, ali tada će ljudi kazniti vladajuće, jer nema sezone. Realno je da izbori za Sabor budu u drugoj polovici rujna ili u listopadu." Čekanje na jesenske izbore doista zvuči kao najmogućnija opcija - ako se pandemija do tada obuzda i omogući održavanje izborne kampanje - no što nas čeka dogodi li se tada drugi val korona krize o čemu otvoreno govore neki stručnjaci?

"U tom slučaju, uvest će se izvanredno stanje. Proglašava ga Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom te produžuje vlastiti mandat. Vlada također ostaje obavljati svoje dužnost i mandat im se produžuje svaki mjesec dana", kaže dr. Puhovski objašnjavajući najcrnji scenarij izborne 2020. godine. "Ako se razboli velik broj zastupnika pa se ne može pristupiti glasanju te Sabor nema dvotrećinsku većinu, što se može dogoditi, onda se aktivira članak 17. Ustava i značajnu ulogu u političkom životu preuzima predsjednik Republike", kaže Puhovski koji smatra da je već trebalo primijeniti te ustavne odredbe. Prema njegovom mišljenju, Vlada je prekršila članak 16. Ustava gdje se kaže da se prava i slobode mogu ograničiti samo zakonom. "Upravo to nije napravljeno, odlučeno je da postoji stožer koji će to raditi, a ne zakon. Stožer donosi podzakonske akte i tu je prekršen članak 16. Ustava", komentira Puhovski, naglašavajući da je i SDP imao "nevjerojatnu ideju da Vlada preuzme ulogu stožera što bi značilo da su sva ministarstva referade stožera."

Na utjecaj izbora mogli bi utjecati negativni ekonomski efekti, izostanak prave (ili ikakve) turističke sezone i sve manji prihodi građana. "To je posve moguće. Vladajući još mogu održati rujan u nekoj normali, tako da bi izbori mogli i zbog toga biti i rujnu. Tada se još birači neće osjećati neraspoloženi zbog ekonomskih neprilika", pojašnjava Puhovski. Ponašanja Vlade i vladajuće većine koju vodi HDZ za sada ide na ruku održavanju njihova političkog rejtinga. "Ljudi u krizi se psihološki vezuju uz vlast. Sad je takva situacija, ne ljulja se brod i treba ostati uz vlast, razmišljaju mnogi građani. Ostane li dvoznamenkasti broj mrtvih, uspiju li mjere i ljudi počinju izlaziti iz kuće, ostat će im pozitivan dojam. No, Plenković i HDZ trebali bi reagirati odmah. Završi li kriza do srpnja ili kolovoza, a politička kampanja i izbori budu u rujnu, onda mogu dobro proći. U suprotnom, bude li se čekalo, možemo se podsjetiti Winstona Churchila koji je nakon ratne pobjede izgubio na parlamentarnim izborima", navodi dr. Puhovski. Šanse SDP-a za preuzimanje vlasti nisu nipošto zajamčene, bez obzira na visok rejting i pobjedu na europskim i predsjedničkim izborima. "Ključno pitanje parlamentarnih izbora je, ipak, Miroslav Škoro. Ako se on ne organizira za izbore, onda će HDZ i SDP morati ići u veliku koaliciju, jer neće imati ni većinu, ni partnere za koalicijsku vlast. Mislim da će se indirektno usuglasiti s time da produže političku krizu nakon izbora koja bi izazvala još jedne parlamentarne izbore, a nakon toga bi nastala velika koalicija, jer ne bi bilo drugog izlaza iz nastale situacije", očekuje Žarko Puhovski. To bi značilo da će se nova vlast, koalicijska, formirati tek u siječnju ili veljači 2021. Naravno, ako se pandemija korona virusa suzbije i društvo vrati u političku normalu.

Što se tiče ostalih stranaka, Puhovski naglašava kako će IDS dobiti svoja "dva - tri - četiri mandata", ali da će populisti izgubiti kao i drugdje u svijetu. "Populisti danas svugdje gube. Kad se smiri kriza, počet će dobivati jer će krenuti razne teorije urote, ali sada su dobili po prstima - pogledajte AFD u Njemačkoj, na primjer", naglašava Puhovski. Što se pak tiče novih stranaka koje se formiraju, poput Stranke imena i prezimena ili Fokusa, analitičar im ne daje nikakve izborne šanse.

Politika u Hrvatskoj očito se punim tempom nastavlja kad pandemija bude pod kontrolom. Ljetni, jesenski ili zimski parlamentarni izbori pokazat će tko je preživio na političkoj sceni.

Povezane vijesti

• SDP u izbore ide s istim ljudima i istom politikom
• Miletić: U IDS-u se razmišlja i o samostalnom izlasku na izbore
• Miletić: Jak IDS u Saboru za glas Istre u Zagrebu