(Hina/EPA)
Saborski zastupnici u petak su većinom podržali Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2020. godini pri čemu su oporbeni upozoravali na probleme vezane uz nedostatak liječnika na otocima, nedostatna ulaganja u školstvo te neriješen katastar i zemljišne knjige.
Za razliku od oporbe, vladajući su naglašavali važnost povećanja ulaganja u infrastrukturu te prometnu međusobnu povezanost otoka i povezanost s kopnom te njihov utjecaj na kvalitetu života samih otočana.
Državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Spomenka Đurić rekla je da su ukupna ulaganja državnog i javnog sektora u razvoj otoka u 2020. iznosila 3,83 milijardi kuna, od čega je najveći dio bespovratnih sredstava. U odnosu na 2019. zabilježeno je povećanje ulaganja bespovratnih sredstava za 35 posto.
Naglasila je i da se ulaganja u razvoj otoka svake godine povećava te je tako taj iznos u 2018. godini rastao za 22 posto, za 43 posto u 2019. godini te u 2020. godini za 29 posto.
Đurić je istaknula kako naša zemlja otoke i život na otocima prepoznaje kao područje od posebnog državnog interesa te područje velikih prirodnih, gospodarskih i turističkih potencijala.
Navela je da su najznačajnija povećanja ulaganja na otocima bila u sektor energetike, prometnu povezanost te za zapošljavanje.
Đurić je kazala da otoci imaju 83 putničke i trajektne luke, povezani su s kopnom i međusobno sa 51 pomorskom linijom. Dodala je i da je kroz EU projekt uspostave hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama osigurana nabava šest specijaliziranih brodica za pružanje hitne medicinske pomoći te biokemijski analizatori s kojima će se točnije procijeniti nužnost hitne intervencije prijevoza pacijenata s otoka na kopno, što će osigurati i dostatniju medicinsku skrb za otočane
Navevši kako će podržati to Izvješće, Arsen Bauk (Klub SDP) podsjetio je na gorući problem vezano uz liječnike na otocima navevši kako su na otoke Hvar i Iž, umjesto hrvatskih, došli liječnici iz Makedonije. "Zato što hrvatski liječnici, nisu htjeli, mogli ili željeli, doći raditi u te sredine", rekao je upozorivši na gorući problem zamjene medicinskog kadra na otocima.
Na problem nedostatka liječnika upozorila je i Katica Glamuzina (Klub Socijaldemokrata) kazavši da se Ministarstvo zdravstva fokusiralo na razvoj telemedicine i jačanje internetskih veza jer se, kakao je rekla, lakše fokusirati na on-line zdravstvo nego da se obrazuju liječnici koji će prakticirati medicinu na otocima.
Također, upozorila je kako Ministarstvo obrazovanja u 2020. "nije uložilo niti jednu kunu u otoke" izrazivši nadu da će najavljenim investicijama u osnovnoškolskom obrazovanju biti obuhvaćeni i otoci te će se, među najavljenih 50 škola, pronaći i poneka otočka.
Vezano uz nabavu šest specijaliziranih brodica za pružanje hitne medicinske pomoći, Ivana Kekin (Klub ZLB) kazala je da su te brodice trebale biti nabavljene do 1. veljače te 12 biokemijskih analizatora, ali nije nabavljena niti jedna. No, sada se, poručila je, vladajući hvale da će uskoro biti porinuta prva.
Ocijenivši da se ne poštuje Zakon o otocima, Marija Selak Raspudić (Klub Mosta) pojasnila je da je krajem 2020. godine istekao rok koji je Hrvatski sabor zakonom odredio Vladi da donese državni program sređivanja i usklađenja katastra i zemljišnih knjiga na otocima. No, kaže, do toga nije došlo.
Smatra i da se zbog kašnjenja u sređivanju u usklađivanju katastra i zemljišnih knjiga na otocima oni ne mogu infrastrukturno razvijati, što dovodi i do pada broja stanovnika. Uz to, niti otočani mogu raspolagati svojim zemljištem. "Zašto imamo zakone ako ih ne moramo poštivati niti postoje sankcije za njihovo nepoštivanje?" upitala se.
Najavila je kako će predložiti Hrvatskom saboru da obveže Vladu da ispuni svoju zakonsku obavezu.
Istaknuvši korist od ulaganja u otoke, Josip Borić (Klub HDZ) kazao je da su ona uspjela dovesti do velikog napretka u izgradnju potrebne infrastrukture (društvene, komunalne i prometne), ali je broj otočana, u odnosu na popis stanovništva iz 2011. godine, manji za 4.248 stanovnika. Također, naveo je, dobila su se i tri novonaseljena otoka - Babac, Sušac i Sv. Andrija.
Istaknuvši kako se i dalje mora promišljati politika prema otocima kao zasebnoj cjelini, Borić se zauzeo i za mjere koje bi dovele do vraćanja stanovnika na otoke.