Matica hrvatska predstavila je u srijedu u Zagrebu projekt "Uključiva kultura" kojemu je cilj unapređenje kvalitete medijskog izvještavanja o ranjivim skupinama, te je u povodu izlaska 20. broja "Inkluzije", dodatka Vijencu posvećenu tim pitanjima, održala okrugli stol.

Na okruglom stolu bilo je riječi o zastupljenosti ranjivih skupina u medijima, načinu izvještavanja, unapređenju komunikacije između predstavnika ranjivih skupina i medija i sudjelovanju predstavnika ranjivih skupina u kulturnim sadržajima.

Glavni urednik "Vijenca" i voditelj projekta Goran Galić kazao je da je dvogodišnji projekt ukupne vrijednosti oko 1,39 milijuna kuna na polovici trajanja te da je za to vrijeme objavljeno 20 priloga "Inkluzija" od 44 planirana.

Objavljena su 264 članka, održano 12 radionica na kojima se educira 20 novinara i proizvode medijski sadržaji s naglaskom na socijalnu uključenost kroz kulturu, a projekt će završiti objavljivanjem priručnika za izvješćivanje o inkluzivnim temama.

Postoji niz uspješnih ljudi iz ranjivih skupina o kojima treba čuti. To nastojimo tražeći konstruktivna rješenja, kazao je Galić.

Urednik priloga za promicanje socijalne uključenosti Boris Beck kazao je da je to za njih novo područje kojem pristupaju tako da predstavljaju uspjehe tih ljudi u njihovim borbama te se klone pisanja koje može izazvati sažaljenje javnosti.

Iznenadili smo se koliko novinari pronalaze takvih tema i koliko je toga nerečeno i prešućeno, kazao je Beck i dodao da "smo potpuno slijepi za veliki dio, nekada čak i polovicu populacije".

Maja Flego iz Ureda pravobraniteljice za djecu rekla je da je problem djece kao ranjive skupine vrlo složen, te da treba uravnotežiti zakonski pojam dječje dobrobiti, etičkog izvješćivanja medija i edukacije ne samo novinara nego i svih djelatnika koji rade s djecom.

Napomenula je da se Ured u velikom broju slučajeva oslanja na novinska izviješća, te da postoji određeni broj novinara koji poštuju odredbe pisanja o djeci, ali da ulazak određene informacije u javnost često završi njezinom zloupotrebom, za koje rijetko vidi sankcije.

Komunikolog Igor Kanižaj rekao je da je medijska pismenost potrebna svima, te da posebnu važnost ima kod ranjivih skupina. Specijalizirana edukacija novinara je ono u čemu smo najviše zakazali, primjerice za ranjive skupine, i nama treba trajne edukacija na tim područjima, kazao je i dodao da se mora sustavnije pristupiti tom pitanju de se iziđe iz negativne perspektive.

Glumac i ravnatelj Kazališta za slijepe i slabovidne Vojin Perić ocijenio je da se stanje na tom području nije promijenilo zadnjih desetljeća, napomenuvši da Hrvatska prihvaća europske direktive, ali da ih ne unosi u svoje zakone.

Perić smatra da je teško biti dobar novinar te da su iskustva ranjivih skupina loša, odnosno da novinari često getoiziraju ranjive skupine. Kao primjer naveo je jedan tekst o predstavi slijepih u kojemu je navedeno da je bilo dobro i da nitko nije pao s pozornice.  

Ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija u Ministarstvu kulture i medija Jasna Vanček Fila najavila je novo programsko razdoblje Europskog socijalnog fonda od 2021. do 2027. te istaknula da je postoje velike mogućnosti za realizaciju sličnih projekata.

Povezane vijesti

• Kao i nakon svakih izbora, novinari će puzati pobjednicima
• Vijeće za elektroničke medije apelira na smanjenje netolerantnog i uvredljivog govora u medijskom prostoru
• Regulirat ćemo odgovornosti za komentare u medijima i na društvenim mrežama