Popis stanovništva, koji će se pod sloganom "Stvorimo zajedno sliku Hrvatske" održati u rujnu i listopadu, postao je ne samo stručno i demografsko istraživanje, nego se neočekivano prometnuo u pitanje o kojem se prepiru saborski zastupnici. Zastupnici desne opozicije, predvođeni neovisnom Karolinom Vidović Krišto, pozvali su na odgodu popisa stanovništva na godinu dana poradi političkih razloga, odnosno "zbog dogovora" da, navodno, hrvatske Srbe popisuju isključivo pripadnici srpske nacionalnosti, što je vladajući HDZ odlučno opovrgnuo. 

Krvna zrnca

Paradoksalno je što 17 oporbenih zastupnika - uz Vidović Krišto pristali su i parlamentarci Mosta, Domovinskog pokreta i predsjednik HSS-a Krešo Beljak koji se prezentira kao pripadnik političke ljevice - nije upozorilo da je terenski dio popisa koji se završava 17. listopada epidemiološki možda sporan zbog sve većeg broja zaraženih Covidom 19, nego su išli na "prebrojavanje krvnih zrnaca" popisivača koje je angažirao Državni zavod za statistiku.

- Milorad Pupovac 28. veljače 2020. godine iznosi nevjerojatni, protuustavni i protudemokratski zahtjev da popisivači srpske manjine budu isključivo Srbi. To ne samo da je uvreda državi i njenim tijelima, nego i pripadnicima te manjine - kao da oni nisu dostojni dati izjavu popisivaču koji je Mađar, Hrvat ili Nijemac, rekla je Karolina Vidović Krišto, optuživši predsjednika Kluba zastupnika HDZ-a Branka Bačića da je udovoljio tom zahtjevu.

Bačić je demantirao neovisnu zastupnicu i pojasnio: "Da se Vidović Krišto malo bolje pripremila za pisanje svoje interpelacije, onda bi lako provjerila da su Klubovi zastupnika nacionalnih manjina glasovali protiv donošenja Zakona o popisu stanovništva koji je Hrvatski sabor donio 26. ožujka 2020."

Bačić je istaknuo da je Vlada odbila oba amandmana klubova zastupnika nacionalnih manjina te da će se popis obavljati po istim pravilima kao i 2001. te 2011. Rezultati popisa - prve ćemo saznati najvjerojatnije u siječnju 2022. i odnosit će se na broj stanovnika Hrvatske - nesumnjivo će izazvati nove političke prijepore, dok demografski stručnjaci već danas ističu da će broj stanovnika biti manji od četiri milijuna. 

Masovno iseljavanje

Nedavno objavljeni podaci njemačkog statističkog zavoda pokazuju da se samo u 2020. u tu zemlju preselilo oko 29 tisuća hrvatskih državljana, dok se sveukupno u protekle četiri godine iz Hrvatske iselilo najmanje 250 tisuća osoba.

Državni zavod za statistiku objavio je da popis 2021. obuhvaća prebrojavanje tri osnovne jedinice - stanovništva, kućanstva i stanova. Cilj je popisa utvrditi podatke o broju i prostornom rasporedu stanovništva te njegovim osnovnim demografskim, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim i drugim obilježjima, kao i o obilježjima kućanstava i stanova. Popis se provodi prema stanju na dan 31. kolovoza 2021. u 24 sata, što se smatra referentnim trenutkom popisa.

Popis će se obaviti u dvije faze - od 13. rujna 2021. do 26. rujna 2021. samostalnim popisivanjem stanovništva kroz elektronički sustav e-Građani te od 27. rujna 2021. do 17. listopada 2021. u svim općinama i gradovima u državi. Popisivači će popisati sve one koji se nisu popisali preko e-Građana putem osobnih razgovora sa stanovništvom, ali će provoditi i kontrolu podataka upisanih preko elektroničkog sustava. Upitni listić koji će popisivači popunjavati u razgovoru s građanima poznat je i u njemu će, osim osobnih podataka poput dobi, nacionalnosti, stručne spreme i bračnog stanja, biti i pitanja o kućanstvu, vlasništvu nad nekretninom ili broju stoke u domaćinstvu. Postavljaju se i pitanja o zaposlenju, boravku u inozemstvu ili drugoj županiji te o izvorima prihoda.

Primjerice, ispitanik će odgovarati na pitanje ima li barem jednu kravu, svinju, kozu ili ovcu, odnosno najmanje deset košnica pčela, te koristi li poljoprivredno zemljište veće od deset ari. Statističari traže i podatke o tome imate li kuhinju i kupaonicu, je li zahod odvojena prostorija ili je dio kupaonice, te koliko četvornih metara iznosi prostor za kuhanje. Saznat ćemo i koliko je stanova priključeno na struju, vodu, kanalizaciju i plin, te na koji se način grijemo i na koju vrstu ogrijeva. Postavit će se i pitanje imate li klima uređaj. U ispitnom listiću nema pitanja o tome koristite li internet, imate li računalo, pametni telefon, postoji li širokopojasni internet u mjestu gdje stanujete ili slično. Nema ni pitanja o tome posjeduje li kućanstvo telefon, televizor, radio prijemnik, bicikl, motorkotač ili automobil.

Povezane vijesti

• BiH naredne godine jedina u regiji bez popisa stanovništva
• VLADA Popis stanovništva u proljeće 2021., u Sabor upućen zakonski prijedlog za provođenje
• Sabor u srijedu o popisu stanovništva