U školske klupe uskoro bi se trebalo vratiti oko 200.000 djece. U školskoj godini koja bi se mogla nazvati svakako, samo ne normalnom, kraj godine donosi potpuni stres. I djeci, i roditeljima, i učiteljima. U ovom trenutku izvjesno je samo jedno: da će u školu krenuti djeca onih roditelja koji nemaju drugi izbor nego poslati ih u školu. Za sve drugo, otvoreni su različiti scenariji, pa čak i za državnu maturu od koje u ovom času prosvjetna vlast ne namjerava odustati, ali već za koji tjedan povratak virusa može promijeniti njihov stav u dijametralno suprotnom smjeru.
Uz krajnje škakljivu situaciju u kojoj treba dobro odvagati sve rizike otvaranja škola, proteklih dana pokazalo se još nešto: da je krizno komuniciranje ministrice znanosti i obrazovanja daleko lošije od onog koje već mjesecima pratimo iz zdravstvenog resora.

Najveći dio hrvatskih učenika školsku će godinu završiti u online nastavi. U školske će se klupe prvi vraćati najmlađi učenici od 1. do 4. razreda osnovne škole, maturanti te djeca s teškoćama koja imaju asistente u nastavi. Povratak školaraca u klupe model je za koji se redom odlučuju i druge europske države – u Danskoj su škole već otvorene i to za djecu do 5. razreda, u Norveškoj i Njemačkoj se otvaraju sada, a u Francuskoj i Švicarskoj škole bi se trebale otvoriti 11. svibnja. No, koliko je otvaranje škola uopće siguran i dobar potez u vrijeme pandemije pitanje je koje muči mnoge, ne samo u okvirima naše zemlje, piše Novi list.

Logičan potez

Prema podacima Francuske agencije za javno zdravlje, samo je 0,6 posto djece mlađe od 15 godina koji su imali teži oblik oboljenja od bolesti Covid-19. Stručnjaci ne znaju zašto su djeca u ovoj pandemiji otpornija na teže simptome bolesti, no na temelju dosadašnjih iskustava smatra se da djeca nisu glavni prenositelji virusa, kao što je to slučaj u epidemijama gripe, koja se najviše širi vrtićima i školama. Potvrđuje to i testiranje provedeno na Islandu, u kojem je utvrđeno da niti jedno dijete mlađe od 10 godina nije bilo pozitivno na koronavirus. Drugi je problem otvaranja škola prijenos virusa s djece na odrasle, a posebno na rizične skupine, no ako djeca mahom nisu pozitivna, ne bi trebala biti ni prenositelji virusa. U svakom slučaju, odluka o povratku u školske klupe, koja je u Hrvatskoj zadnjih dana izazvala mnogo kritika i žuči, logičan je potez kojem su pribjegle i mnoge druge europske države u namjeri da omoguće gospodarstvu da se pokrene barem u jednom dijelu.

- Važno je da mi u školskom sustavu omogućimo, osobito za mlađu djecu, boravak u školi kako bi roditelji mogli raditi, a onima koji nemaju pouzdanja da je to sigurno okruženje za njihovu djecu, dopustimo da ih ne moraju dovoditi, barem ne u prvo vrijeme dok se ne uvjere kako je to za njih sigurno. Za djecu za koju roditelji smatraju da ne trebaju ići u školu, neće ići u školu, obrazložila je ministrica Blaženka Divjak stav po kojem se roditeljima prepušta da prosude moraju li im djeca u školu ili ne. Ova je njena izjava podigla ogromnu buru, jer se roditelji s pravom pitaju koliko je odlazak u školu uopće siguran kad se ni prva žena obrazovnog sustava ne usuđuje preuzeti odgovornost i na temelju preporuka zdravstvene struke donijeti jasnu i nedvosmislenu odluku. Reagiralo je čak i stručno psihološko društvo, ističući da odgovorni »abdiciranjem vlastite odgovornosti umjesto da smanje strah, bijes i zbunjenost roditelja, povećavaju ga i čine upravo suprotno od onoga što je preporučljivo činiti u situacijama društvene krize«.

Gomila nepoznanica

Dok je u pogledu povratka u školu ministrica apsolutno benevolentna i roditeljima prepušta odluku, po pitanju državne mature situacija je potpuno obrnuta: u najstresnijoj školskoj godini u novijoj povijesti, Divjak unatoč brojnim zahtjevima i prosvjedima ustraje u održavanju državne mature u ljetnom roku. »Tako je i u svim državama u okruženju, Sloveniji, Austriji.... Pomicanje mature na kolovoz ne bi nikome puno donijelo, osim što bismo odgađali. Ovako imamo rezervne scenarije. Išli smo i maksimalno smanjiti vrijeme koje učenici provedu u pisanju državne mature«, obrazlaže. Ustupak je maturantima jedino to što se na maturi neće provjeravati gradivo drugog polugodišta. Ali ostala je gomila drugih nepoznanica – što će biti s izbornim predmetima, kako će se fakulteti postaviti prema upisu i hoće li neki od njih imati dodatne provjere ako izborni predmeti, važni za selekciju budućih studenata, ne budu dio državne mature. Dok je s djecom koja se vraćaju u škole problem sigurnosne prirode, kad je riječ o maturantima, radi se o njihovoj budućnosti, s kojom se doista nitko ne bi smio igrati. U vrijeme kad su građanima na raspolaganju deseci telefonskih linija za psihološku pomoć, ne treba mnogo truda da shvatimo kako je tek onima koji se u takvoj shizofrenoj situaciji nalaze na životnoj prekretnici, a ona im ovisi o jednom jedinom ispitu.

Koliko je stvar ozbiljna, moglo se vidjeti i iz reakcije pravobraniteljice za djecu, Helence Pirnat-Dragičević, čiji je ured ovih dana zasut pritužbama roditelja.

- Činjenica da roditelji moraju ići na posao nije dovoljan razlog da se djecu i njihove obitelji izlaže dodatnome riziku, opterećenjima i nesigurnosti, tim prije što su još 19. ožujka u vrtićima i školama ustrojena dežurstva u uvjetima pandemije, u slučaju da ne postoji druga mogućnost zbrinjavanja djece zaposlenih roditelja, podsjeća pravobraniteljica. Upozorava i na ozbiljne probleme s kojima se ovih dana maturanti suočavaju: većina ih traži da se što prije definiraju datumi polaganja ispita i znanje koje će se provjeravati. Traže poštivanje zakona, transparentnost i javno savjetovanje u slučaju izmjena kalendara i sadržaja državne mature. Neki bi maturanti, prenosi, željeli da im se posljednji tjedni nastave, ili barem pripreme za maturu, organiziraju u školi jer im online nastava ne može pružiti jednako kvalitetnu pripremu. Maturanti su očekivali su snažnije reagiranje psihologa, psihijatara i pedagoga o problematici polaganja mature u izvanrednim okolnostima. Očekivali su i više podrške, razumijevanja i informacija od nadležnih tijela te navode niz primjera kako se dugotrajna neizvjesnost, sati provedeni pred ekranima u samostalnom učenju, kao i zabrinutost zbog epidemije, a u Zagrebu i zbog posljedica potresa, odražavaju na njihovo opće psihofizičko stanje pa tako i na sposobnost koncentracije i učenja, upozorava Pirnat-Dragičević.

?Kriza u komunikaciji

Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja imaju obvezu profesionalno organizirati završetak ove nastavne godine. To znači objasniti što prije maturantima što trebaju uraditi kako bi uspješno položili državnu maturu, a u sadašnjim izvanrednim okolnostima to znači i dati im poticaj, osnažiti ih i pomoći im da ih stres ne blokira u tome, poručila je pravobraniteljica, kritizirajući ponašanje ministrice Divjak.

- Ističemo da pritom ne pomaže umanjivanje teškoća, očekivanja da će se škole same snaći i organizirati, kao ni uvjeravanje javnosti da će »sve biti u redu« bez konkretnih i jasnih uputa. Učenici završnih razreda srednjih škola nalaze se pred jednom od prvih iznimno važnih životnih prekretnica koju su godinama iščekivali i u nju ulagali svoje napore, nade i očekivanja. Izvršna vlast to mora uvažiti, prepoznati iznimne teškoće s kojima se suočila ova generacija maturanata i pružiti im odgovarajuću podršku, poruka je Helence Pirnat-Dragičević, koja resorno ministarstvo poziva na otvorenu komunikaciju i uvažavanje maturanata. Za to je ostalo jako malo vremena, no i sasvim dovoljno da se barem donekle popravi šteta nanesena ovoj generaciji maturanata, koja će zbog okolnosti u kojima završava srednjoškolsko obrazovanje, definitivno biti zakinuta.

Školska godina 2019/2020. ostat će zapamćena kao godina okrnjena najprije dugotrajnim prosvjetnim štrajkom, a onda pandemijom koronavirusa. Ni po čemu obična, djeci je donijela traume, ali i jedno veliko životno iskustvo. Moguće je da će se i iduća, 2020/2021. godina, odvijati u izvanrednim okolnostima, a za izvanredne okolnosti važno je i kvalitetno krizno komuniciranje i odlučivanje. Ono koje će djeci, roditeljima, pa i učiteljima, osigurati sve važne informacije, ulijevati povjerenje i umiriti ih. Dosad ga u resoru obrazovanja, nažalost, nismo imali prilike vidjeti.

Povezane vijesti

• Kina potvrdila prijenos novog korona virusa s čovjeka na čovjeka
• Građanima Srbije savjet da otkažu ili odlože putovanje u Kinu
• MVP zasad ne savjetuje otkazivanje putovanja u Kinu