Novi Zakon o obrtu
Obrtnici dobivaju nova pravila: Manji doprinos, obiteljski obrt i rad uz mirovinu
Ilustracija (Snimio Luka Jeličić)
Hrvatski sabor u petak je izmjenio Zakon o obrtu, između ostalog, financijski se rasterećuju obrtnici smanjenjem komorskog doprinosa s dva na 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka, te uvodi institut obiteljskog obrta.
Za izmjene tog Zakona glasovao je 81 zastupnik, dok ih je 45 bilo suzdržano.
Institut obiteljskog obrta omogućit će članovima obrtnikova kućanstva da mu pomažu bez zasnivanja radnog odnosa, a također će učiniti jednostavnijim nastavak rada nakon njegove smrti, uz uvjete i rokove nasljednicima za stjecanje potrebnih posebnih kvalifikacija.
Novost je i da će obrtnicima biti omogućeno nastaviti obavljati registriranu djelatnost i nakon ostvarivanja prava na mirovinu, bez obustave isplate mirovine.
Dodatno se uređuje majstorska škola koju će, zajedno s Hrvatskom obrtničkom komorom (HOK), moći osnivati i jedinice lokalne i područne samouprave i druge pravne i fizičke osobe.
Izmjenama Zakona također se uređuje da se naukovanje može provoditi ne samo kod obrtnika, već i u trgovačkom društvu, ustanovi, zadruzi ili udruzi koja obavlja gospodarsku djelatnost.
Iako se nakon javnog savjetovanja o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu spekuliralo da bi za male obiteljske obrte u trgovini mogla biti ukinuta zabrana rada nedjeljom, Ministarstvo gospodarstva kao predlagatelj je u obrazloženju predloženih izmjena navelo da rad nedjeljom trgovaca, zabrana rada, kao i iznimke od zabrane nisu predmet uređenja tog zakona.
Prihvaćenim amandmanom Kluba HDZ-a, Zakon na snagu stupa 1. siječnja 2027. godine.
Usvojen Zakon o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa
Sabor je sa 80 glasova 'za', jednim suzdržanim i 36 'protiv' usvojio Zakon o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa kojim se uspostavlja jedinstven okvir za upravljanje svim energetskim georesursima - naftom, plinom, geotermalnim vodama u energetske svrhe, kako u toplinarstvu, tako i za proizvodnju električne energije, geološkim formacijama za skladištenje i utiskivanje ugljikova dioksida i plinova te drugim podzemnim resursima.
Zakonom se predviđa aktivnija uloga države u naftno-rudarskim projektima istraživanja i eksploatacije energetskih georesursa posredstvom Agencije za ugljikovodike ili trgovačkog društva u potpunom ili djelomičnom vlasništvu RH.
Poseban naglasak stavlja se na razvoj geotermalne energije kroz poticanje ulaganja, ubrzanje administrativnih postupaka te razvoj lokalnih sustava grijanja i proizvodnje energije. Također se uređuju uvjeti za ukidanje dozvole za geološko skladištenje ugljikova dioksida te propisuje obveza donošenja nacionalnog plana sanacije.
Uređuje se i geološko skladištenje ugljikova dioksida, otvara prostor za CCS (carbon capture and storage) projekte, dekarbonizaciju industrije i nova ulaganja usklađena s europskim klimatskim ciljevima. Postojeće bušotine i infrastruktura dobivaju mogućnost nove namjene za geotermalne projekte, skladištenje CO2 i druge energetske aktivnosti, čime se produljuje njihov vijek trajanja i povećava iskorištenost domaćih resursa.
Omogućuje se i paralelno i sukcesivno korištenje istog prostora za različite energetske georesurse, primjerice ugljikovodike, geotermalnu energiju ili skladištenje ugljikova dioksida, što predstavlja potpuno novi razvojni koncept upravljanja podzemnim potencijalima.
Uz manje administracije, kraće rokove i učinkovitije procedure, zakon donosi mogućnost stavljanja u funkciju postojećih objekata i postrojenja koji se više ne koriste ili se uskoro ne bi koristili za svoje primarne svrhe, te više ulaganja, nova radna mjesta, veću energetsku sigurnost, manju ovisnost o uvozu i održiviji energetski sustav.
Brisana je odredba kojom je bilo ograničeno razdoblje u kojem država, nakon prijenosa odgovornosti za geološko skladištenje ugljikova dioksida, može od prethodnog investitora zahtijevati naknadu troškova nastalih njegovim protupravnim postupanjem.
Jednoglasno je donesen zakon kojim se potvrđuje konvencija između Vlade RH i Vlade SAD-a o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju porezne utaje u odnosu na poreze na dohodak i pripadajući protokol.
