(Snimio Bruno Konjević / Cropix)
Nacionalni Stožer civilne zaštite danas u 11 sati obratio se medijima na konferenciji za novinare.
Najiščekivanije su zasigurno informacije o popuštanju mjera i otvaranju terasa kafića:
"Razgovori su već počeli ovaj tjedan, ključni razgovori u Vladu idu sredinom tjedna. Sve ovisi o situaciji koja je dobra unatoč blagom porastu. Hrvatska je u samom vrhu zemalja EU kad govorimo o incidenciji, od nas su trenutno bolje samo dvije zemlje, to govori o povoljnoj situaciji.
Naravno da moramo nastaviti pratiti sve što se događa i u Hrvatskoj i oko nje i u tom smislu ćemo razgovarati sa i resornim ministrima i cilj nam je da se što više toga normalizira, da se što više ekonomskih aktivnosti pokrene.
Sigurno da mi 1. ožujka nećemo otvoriti sve kao što je bilo prije, ali ako ovakvi trendovi se nastave razvijati, da ono što jesmo najavljivali, a to je mogućnost popuštanja, to postoji. Sad nije trenutak da budem konkretniji, bar ne prije ovih sastanaka koji nam slijede", rekao je Božinović.
"Činjenica je da je Hrvatska jedna od najotvorenijih članica EU. Kad govorimo o restrikcijama, barem ja to tako razumijem, postoje restrikcije koje se odnosi na neke djelatnosti koje su već i otvorene. Ono što mi se čini važnim, kad već opet otvaramo pitanje tih mjera, mislim da postaje svima jasno da je taj naš model bio od prvog dana da, kad idemo u zatvaranje, da budemo postupni ali tako i kad se govori o popuštanju, da to stavimo u kontekst ukupne situacije. Cilj je svima isti, da što više toga funkcionira, ali i da je donosimo odluke koje ćemo uskoro nakon toga opet mijenjati.
Sad smo pred prvom godišnjicom pojave korone u Hrvatskoj, ovo je trenutak kad bi trebali postići novo, obnovljeno razumijevanje u ovoj pandemiji koja nas je zadesila, razumijevanje između različitih društvenih skupina, mlađih i starijih, svi smo mi pogođeni epidemijom na razne načine i svi trpe. Mislim da solidarnost o kojoj govorimo od prvog dana bi se trebala sve više orijentirati da postanemo svjesni rizika i problema koje epidemija donosi pojedinim dijelovima stanovništva i to ne samo nekima nego svima. Od početka govorimo da su najugroženiji stariji i kronični bolesnici, ali oni sigurno nisu prvi koji traže da se mjere popuste. A kad se mjere popuste, oni su najugroženiji.
Svatko bi morao vidjeti što može učiniti da zaštitimo one koji su najugroženiji, da svi vode računa u pridržavanju mjera i da inzistiraju od svih koji im dođu u blizini, pogotovo od mlađih, da drže distancu i nose masku. Želim reći da različite skupine bi trebale i zbog sebe trebali razmišljati o rizicima koje epidemija nosi za druge i ako to postignemo, bit će sve manje restrikcija odnosno sve manje potrebe da se nešto nameće kao ponašanje. Činjenica da je zatvaranje, koje u Hrvatskoj nikad nije bilo, ali taj pristup otvori-zatvori, koji je bio u najvećem broju zemalja, se iscrpljuje i on mora biti krajnje sredstvo. Zato nam postoji konsenzus o tome na što bi određene društvene skupine trebale pristati, pa bi bilo manje pitanja o terasama i sličnom", rekao je Božinović.
Na novinarski upit o kašnjenju Moderninih cjepiva, Capak je rekao:
"Moderna je najavila da će 25. veljače isporučiti 16.800 doza cjepiva. Što se tiče ostalih, imamo najave i za ožujak osim od Moderne. Samo su najavili da će u ožujku isporučiti 55.000 doza. To znači da bi do kraja ožujka trebali primiti još 508.630 doza cjepiva", navodi Capak.
"Ono što mogu reći da smo nešto naučili na osnovu proljetnog vala i da smo prilagodili zdravstveni sustav novom načinu funkcioniranja. Svugdje u svijetu je jasno da su zdravstveni kapaciteti usmjereni prema rješavanju covid problematike.
Cijelu jednu zdravstvenu ustanovu u Zagrebu morali smo preusmjeriti na covid, to je bio način da rasteretimo i druge zdravstvene ustanove. Formirali smo i pozivni centar nakon što je Dubrava pretvorena u covid bolnicu, da se riješe narudžbe koje su bile usmjerene prema Dubravi", rekao je Beroš o manjem broju pregleda i operacija u zdravstvenom sustavu.
"Pozivamo pacijente da se odazivaju na preventivne preglede. O tome moramo razmišljati i na temelju naših iskustava utemeljenih na proljetnom valu smo tako utemeljeli zdravstveni sustav da on pruža i drugu zdravstvenu zaštitu", rekao je Beroš.