Nakon punih šesnaest godina jedan od najmoćnijih svjetskih diplomata, ruski šef diplomacije Sergej Lavrov došao je u Zagreb, nakon mini-balkanske turneje za vrijeme koje je posjetio BiH i Srbiju. Stigao je u osjetljivom trenutku za odnose na jugoistoku Europe, što najbolje pokazuje hladan doček u Sarajevu, gdje su ga bojkotirali bošnjački i hrvatski predstavnik u Predsjedništvu BiH.

Za svjetske medije ono što se dogodilo Lavrovu u BiH bio je skandal, ali s više strana. Prije svega jer je moćni Rus pokazao stavove Moskve u odnosu na BiH, prije svega simpatije za Republiku Srpsku i eskapade Milorada Dodika. Ali, s druge strane Lavrov je i u BiH jasno rekao da Ruska federacija ne podržava nikakve avanture koje bi značile rušenje zemlje, a to znači ni Dodikove snove o otcjepljenju. Za Ruse, Dayton ide dalje, a u Zagrebu je Lavrov to dodatno pojasnio.

- Potpuno smo suglasni s Hrvatskom i oko reforme izbornog sustava, tako da svaki od tri konstitutivna naroda bira svog predstavnika u Predsjedništvo BiH. Zato podržavamo reformu izbornog sustava, kazao je Lavrov. A to je upravo ono za što se zalaže i Hrvatska.

Kritizirao je ulogu međunarodne zajednice u BiH, tvrdeći da je riječ o neovisnoj zemlji i da je anakronizam sadašnje stanje.

- U skladu s Ustavom, BiH treba sama odlučiti i o svojoj vanjskoj politici, rekao je Lavrov, zauzimajući se da se Dayton ne mijenja. A to je možda bio i glavni razlog ovog putovanja po Balkanu, u trenutku kada se čeka nova američka administracija na čelu s Bidenom, koji je već poslao poruku o potrebi promjene Daytonskog sporazuma. Tako je i u Zagrebu šef ruske diplomacije rekao ono što ide Hrvatskoj na ruku, a to je striktni zahtjev o poštivanju ravnopravnosti tri naroda, a što znači i da Republika Srpska ostane u formi kao što je to i danas.

- Bez toga nema BiH, ustvrdio je Lavrov.

Bitka za BiH očito tek predstoji i kulminirat će kada Biden uđe u Bijelu kuću. Novi američki predsjednik izvrsno poznaje odnose u ovom dijelu svijeta i sigurno će nastojati proširiti američki utjecaj na jugoistok Europe. To ne znači samo kada je riječ o BiH, već i prema Srbiji i Kosovu. Stav Moskve iskazao je oko toga i iskusni ruski diplomat u Zagrebu, govoreći o 'kosovskom problemu' i tražeći da se poštuje rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a. A to stalno traži i Beograd, što prevedeno znači da bi put Kosova do pune ravnopravnosti bio gotovo onemogućen. Iako oprezno, Lavrov je dao naslutiti da se i Hrvatska s time slaže, a naš ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman nije reagirao, jer se hrvatski stav oko Kosova zna i on je identičan onome koji prevladava u Europskoj uniji. Lavrov je kritizirao i Prištinu tražeći da se ispune obaveze prije svega prema srpskoj zajednici na Kosovu.

U Zagreb je ruski šef diplomacije doputovao iz Beograda, gdje je bio krajnje srdačno dočekan i prenio direktnu poruku Vladimira Putina predsjedniku Vučiću i srpskom narodu. U glavnom gradu Hrvatske te euforije nije bilo na takav način, jer su hrvatsko-ruski odnosi mnogo kompliciraniji od onih koje Ruska federacija ima sa Srbijom. Povijest odnosa s Hrvatskom je raznolik, od potpunog zastoja dok je premijer bio Ivo Sanader do harmonije iz vremena kada je predsjednica bila Kolinda Grabar-Kitarović, koju je Vladimir Putin primio u Sočiju. Činilo se da će i Zoran Milanović u Rusiju, ali je posjet otkazan s obrazloženjem da se 'pokvario avion'. Zanimljivi su i odnosi Andreja Plenkovića i Rusa koji mu svakako pamte vrijeme dok je kao europski parlamentarac bio angažiran u Ukrajini i govorio sve ono što Moskva nije željela čuti. Ali, politika je pragmatična, pa sve ono što je bilo ostaje samo u sjećanju.

Lavrovljev posjet Hrvatskoj tako je protekao u naglašavanju dobrih hrvatsko-ruskih odnosa, a službeni Zagreb vidi da je turizam osnova da se ti odnosi još poboljšaju. Hrvatska će i dalje kupovati ruski plin bez obzira na LNG terminal na Omišlju, a s Rusima balansirati između zategnutosti koje imaju sa Bruxellesom i želje da se gospodarski odnosi razvijaju dalje. Naravno da bi kruna poboljšanja odnosa bio dolazak Vladimira Putina u Hrvatsku o čemu se već dugo razgovara, ali nikako da se i realizira.

- Čim se budu stekli uvjeti ponovo ćemo to razmotriti, rekao je Lavrov o mogućem dolasku Putina, s tim da se u ovom trenutku ne zna ni gdje ruski lider boravi, iako Kremlj stalno tvrdi da je u svojoj dači kraj Moskve. Sigurno je samo to da u dogledno vrijeme posjeta neće biti.

U Zagrebu smo od ruskog šefa diplomacije čuli i kritike na račun EU, koja po njemu nije spremna za normalne odnose s Rusijom, ali i kritike na račun Amerike koja zemljama Mediterana onemogućuje suradnju s Moskvom. Čuli smo i da Rusija nema veze s trovanjem Alekseja Navaljnog, jer 'nismo krivi', ali od Lavrova se ništa drugo niti nije očekivalo, neovisno o tome što Nijemci najavljuju novu istragu tog slučaja.

Ova turneja ruskog šefa diplomacije uvertira je za sljedeću godinu kada će i američka administracija krenuti sa širenjem utjecaja na jugoistok Europe. Potpuno je jasno da su Rusi zainteresirani sačuvati Republiku Srpsku i utjecaj koji tamo imaju, ali nisu spremni ni za kakve daljnje korake koje je u više navrata najavljivao Dodik. To je, još davno, dok je Grabar-Kitarović razgovarala s Putinom naglasio i šef države, što znači da se ruska politika oko toga nije promijenila. Ali dođe li do američkih pritisaka na Republiku Srpsku, odgovor Moskve mogao bi biti vrlo energičan, što bi značilo da trusno područje Balkana ponovo postaje pozornica za sukobe velikih.

Hrvatska sve to pomno promatra, ne samo zbog zaštite Hrvata u BiH, već i zbog prilika u ovom dijelu Europe koji još uvijek nije siguran. To je očito duga šahovska igra, u kojoj svatko vuče svoje poteze, ali kraj nije izgledan. Velike sile, kao često u povijesti, bacaju oko na Balkan što dugoročno može imati reperkusije i za mnogo šire odnose. Uspavana Europska unija uvijek reagira sa zadrškom, pa je Lavrov zapravo najavio igru velikih koja tek predstoji.

Njegov dolazak u Zagreb iskorišten je i za rješenje jednog problema koji se godinama vukao, a to je zgrada predstavništva Hrvatske u Moskvi i zgrada Ruske federacije u Zagrebu. Preseljenje u Moskvi je završeno i hrvatski diplomati rade u novoj zgradi, a jučer su Lavrov i Grlić Radman svečano otvorili i novo veleposlanstvo Ruske federacije u Zagrebu u Bosanskoj ulici, čiji vrh gotovo u potpunosti 'drže' ruski diplomati. Iz Zagreba je nedavno otišao iskusni Anvar Azimov, veteran ruske diplomacije koji nije dočekao dolazak Putina, a došao je novi veleposlanik, također u diplomaciji vješt i iskusni Andrej Nesterenko. Azimov se izuzetno trudio da se unaprijede hrvatsko-ruski odnosi, bio je 'dobar duh' stranih diplomata kod nas, prijatelj Mesića i Bandića, koji je dobro razumio komplicirane odnose dviju zemalja. Nesterenko će sigurno nastaviti taj posao, jer je riječ o razumnom čovjeku s mnogo iskustva, bliskom predsjedniku Putinu, svjesnom da je za veliku Rusiju važno imati dobre odnose i s malom Hrvatskom.

A Rusi su se pokazali prijateljima Hrvatske u mnogo navrata. Važno je i za Hrvatsku da se odnosi razvijaju dalje, jer ona uobičajena vizija da su Rusi vezani samo za Srbiju u ovom dijelu svijeta naprosto nije točna. Naši gospodarstvenici još su uvijek premalo angažirani za prodor na rusko tržište, prilika ima bezbroj i treba ih iskoristiti. Postoji naravno opterećenje s nepotrebnim sankcijama od strane EU prema Rusiji, što koči i gospodarske odnose, a u konačnici nije dobro ni za EU, ni za Rusku federaciju, ali ni za Hrvatsku.

Bilo je simpatično čuti od šefa hrvatske diplomacije Gordana Grlića Radmana da je prije službenog susreta čitao poeziju na ruskom koju je napisao karizmatični Lavrov. Bilo je zgodno vidjeti i zastavice dviju zemalja na maski Grlića Radmana, a uvijek odmjereni Lavrov i u susretima sa Zoranom Milanovićem i Andrejom Plenkovićem trudio se pokazati koliko cijeni Hrvatsku i da je iskreni cilj Moskve da se odnosi u budućnosti još više poboljšaju i razvijaju.

Povezane vijesti

• Lavrov odbacio tvrdnje da Rusija nije napala IS u Siriji
• Lavrov: Rusija se neće miješati u unutarnja pitanja Srbije
• Lavrov u Sarajevu: Daytonskom sporazumu nema alternative