Proglašenje hrvatskog isključivog gospodarskog pojasa u Jadranskom moru neće donijeti velike promjene u poslovnoj svakodnevnici ribara i tvrtki koje se bave ribarenjem, morskim prometom ili drugim djelatnostima vezanima uz more, ali će onemogućiti ribarsku industriju iz zemalja koje nisu članice Europske unije da slobodno love u našim vodama. To je osnovna promjena koju donosi neočekivano proglašenje IGP-a što će ga Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade, donijeti ovaj tjedan – a čija je osnovna poruka da ribarice iz Crne Gore i Albanije više neće moći loviti u hrvatskom isključivom gospodarskom pojasu.

Iako je Vlada još prije nepuna dva mjeseca tvrdila da je proglašenje IGP-a nepotrebno jer ne donosi značajnije promjene, nakon posjeta talijanskog ministra vanjskih poslova Luigija di Maia Zagrebu i razgovora s hrvatskim ino-ministrom Goranom Grlićem Radmanom u kojem je Italija najavila skoro proglašenje vlastitog IGP-a i namjeru morskog razgraničenja s Hrvatskom, Banski dvori su ubacili u „petu brzinu” i odlučili riješiti to pitanje do kraja ove godine. Zbog toga će, između ostalog, Hrvatski sabor izvanredno zasjedati do kraja tjedna, iako od 15. prosinca imaju zimsku stanku u zasjedanju koja je predviđena Ustavom.

Vodeći hrvatski stručnjak za pravo mora i granična područja akademik Davorin Rudolf, koji je još u doba bivše Jugoslavije napisao knjigu o gospodarskom pojasu na moru, kaže da nije jasno što je danas dogovoreno s Italijom i Slovenijom.

- I do sada su u našem moru lovili samo ribari iz Europske unije. Kad smo devedesetih godina pisali prvi zakonski tekst o tome, a kasnije 2003. godine i proglasili Zaštićeni ribolovno-ekonomski pojas (ZERP), stavili smo odredbu da prava na lov ribe imaju samo ribari iz EU. Nema velike razlike između IGP-a i postojećeg ZERP-a, objašnjava akademik Rudolf koji kaže da je to objašnjavao i političarima iz Mosta koji su ga tražili savjet.

Most je, da podsjetimo, tražio da se uz postojeći ZERP proglasi i isključivi gospodarski pojas, ali je Vlada 22. studenog odlučila da to nije potrebno jer se time gotovo ništa ne dobiva.

- Razlika između ZERP-a i IGP-a je u tome da u ZERP-u mogu loviti samo naši ribari, dok ostali trebaju platiti. To smo odlučili, ali uz napomenu da se ta odredba ne odnosi na ribare iz EU. Da smo sada odlučili da se ta odredba više ne primjenjuje, sve smo napravili. U ZERP-u, doduše, ne postoji pravo na formiranje umjetnih otoka i korištenje prava mora, kao u IGP-u, ali sve drugo je već navedeno, kaže akademik Davorin Rudolf u razgovoru za naš list.

- Sve države, osim Albanije i Grčke, koja to nema zbog Turske, imaju proglašene gospodarske pojaseve. Slovenija nema gospodarski pojas jer nema izlaz na otvoreno more, pojašnjava akademik Rudolf i dodaje da se treba prisjetiti odredbi Lisabonskog ugovora gdje stoji da ribarstvo i tu politiku vodi Bruxelles.

- U vezi prava mora treba znati najbitniju činjenicu – naše teritorijalno more se prostire dvanaest milja od našeg kopna, odnosno otoka. Gospodarski pojas ide od tih dvanaest milja do praktički sredine Jadrana. Što se tiče ribe, znamo da se tamo lovi plava riba, a ne skupa bijela riba koja se nalazi oko otoka. Grubo govoreći, to je borba za srdele, a najbitniji dio je ekologija i zaštita mora. Naravno, po međunarodnom pravu, pravo na prolaz imaju svi brodovi, kaže akademik Rudolf.

Poznato je da prema Konvenciji UN o pravu mora svaka država s izlazom na otvoreno more ima pravo na proglašenje isključivog gospodarskog pojasa. Hrvatska se recentnim proglašenjem tog pojasa „štiti” od ribarica iz susjednih država koje nisu članice Europske unije, te dobiva pravnu osnovu za podizanje umjetnih otoka i korištenje energije mora u gospodarske svrhe.

Proglašenje isključivog gospodarskog pojasa nakon dogovora s Italijom i Slovenijom koje je potvrdio i premijer Andrej Plenković, izazvalo je komentare niza političara i političkih stranaka.

Eurozastupnik IDS-a Valter Flego u izjavi za Glas Istre poručuje: „Svakako da podržavam odluku Vlade oko IGP-a. Međutim, to je proglašenje trebalo doći godinama ranije. Ipak, ovo je dobar korak u kontroli našeg ribljeg fonda, zaštiti prirode i održivom upravljanju morskim resursima. I ne manje važno, to je potez u skladu s europskom politikom i zakonodavstvom."        Prema najavama, saborski zastupnici IDS-a podržat će odluku o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa.

Peđa Grbin, predsjednik SDP-a, u izjavi u Hrvatskom saboru istaknuo je da "ne zna zašto Vlada baš sada ide u proglašenje IGP-a", ali je najavio podršku svoje stranke tom prijedlogu.

- Proglašenje isključivog gospodarskog pojasa podržat će i SDP jer je to usuglašeno s partnerima iz Europske unije, kaže Grbin.

Predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro kaže da on podržava proglašenje IGP-a otkad ga je, prije petnaestak godina, predložio tadašnji saborski zastupnik HSP-a dr. Tonči Tadić. Ipak, aktualnu odluku HDZ-ove vladajuće većine oštro kritizira.

- Mi to nismo čak ni prodiskutirali u Saboru, te diskusije su bile davnih dana, samo se dogodio jedan 'salto mortale. Dakle, iz totalnog negiranja mogućnosti da se proglasi gospodarski pojas, nakon signala i telefonskog poziva nekoga od prijatelja gospodina Plenkovića iz bijeloga svijeta i Europe, on je odlučio da sad proglasi gospodarski pojas, rekao je Škoro u parlamentu.

Povezane vijesti

• Počela sezona kupanja u Poreču
• More na istarskim plažama izvrsne kakvoće
• Janša potvrdio konzultacije o zaštiti Jadrana s Hrvatskom i Italijom