ZAGREB
Donatorska večer i dodjela nagrada za kraj 9. Tjedna SSMH
(Hina/EPA)
Donatorska večer sa svečanom dodjelom nagrada u petak će zaključiti 9. Tjedan Svjetskog saveza mladih Hrvatska (SSMH), što se od 25. listopada održavao s fokusom na pitanjima koja su obilježila 2021. godinu.
Deveti Tjedan SSMH održao se pod nazivom "Danas za sutra", a okupio je stručnjake iz nekoliko različitih područja koji su od ponedjeljka do četvrtka, u formi okruglih stolova, raspravljali o najvažnijim pitanjima koja su se u hrvatskome društvu nametnula u tekućoj godini: kulturi, građanskome odgoju, uvođenju eura te migracijama.
Na posljednjem, četvrtom po redu okruglom stolu Tjedna, pod nazivom "Migracije i europski identitet", o europskom identitetu, razlikama između migranata i izbjeglica, o tome kako Hrvatska može zaštiti državnu granicu te kako bi trebala urediti svoju migracijsku politiku, kao i ranijim iskustvima na temelju kojih može biti spremnija za događaje u budućnosti, govorili su u četvrtak u Hrvatskoj matici iseljenika Marinko Ogorec, Sanja Klempić Bogadi, Neven Šimac i Edin Muftić.
Doktorand Edin Muftić ustvrdio je kako orijentalizam prema migrantima postoji jer je Europa formirana kao civilizacijski kontinuum koji kao svoje izvore ima grčko-rimsku civilizaciju i kršćanstvo. Europa je subjektivno i objektivno superiorna u proteklih pet stoljeća jer je osvojila svijet i nametnula svoja pravila i svoj način života, kazao je. U tom smislu, islamski je svijet drugi, te se gleda kroz prizmu svoje slavne povijesti, kad je jedno vrijeme bio superioran europskoj kulturi, te danas nastoji gledati koji je uzrok regresije.
Profesor Marinko Ogorec migracije je podijelio na dva tipa: legalne, legitimne, dopuštene i ilegalne, neregularne. Ilegalne ili neregularne migracije se događaju izvan legitimnih graničnih prijelaza zbog čega se postavljaju cijeli niz pitanja, rekao je. Ukoliko postoje osobe koje ne žele biti registrirane, ni na koji način ne znamo od čega će ta osoba živjeti jer se neće moći prijaviti na socijalne programe; preostaju mu kriminal ili terorizam, upozorava.
Ogorec smatra da svaka država ima pravo i dužnost štititi svoju granicu: ilegalne migracije izazivaju cijeli niz pitanja i podozrivosti i domicilnog stanovništva i aparata zaduženog za zaštitu države. Po njemu, Hrvatska je 2015. godine imala sreću da je bila samo tranzitni prostor. U današnje vrijeme imamo disperzirane, odijeljene male skupine migranata koje prolaze mimo legitimnih graničnih prijelaza, dodao je, uz pretpostavku da će se takve disperzirane migracije nastaviti uz pomoć vrlo organiziranih krijumčarskih skupina.
Profesorica Sanja Klempić Bogadi napomenula je da su visokoobrazovani migranti danas poželjni, dok su neregularni migranti nepoželjni - Europa nije više otvorena za protok ljudi, iako je i dalje otvorena za protok dobara i usluga. Uspoređujući situaciju migracija u 60-im godinama prošlog stoljeća, ustvrdila je da su se izvorišta migracija promijenila, jer je Europa zbog velike industrijske ekspanzije i velikog gospodarskog rasta imala potrebe za radnom snagom, ali u nju više ne može doći tko god želi - danas je to restriktivnije nego ikada, migracije su velikim dijelom ekonomski motivirane, a veliki je broj migranata dobro obrazovan.
Pravnik Neven Šimac upozorio je na razliku između migranata i izbjeglica, pri čemu su migranti ljudi koji se sele, bilo vlastitom voljom, bilo prisiljeni, unutar ili izvan svoje zemlje, dok su izbjeglice osobe koje su progonjene u vlastitoj zemlji i traže zaštitu u drugoj zemlji. Međunarodno pravo sustavno štiti samo izbjeglice, kazao je, a jedine bogatije zemlje koje primaju izbjeglice su Turska i Njemačka. Europa stari i kopni zbog čega će po mišljenju pravnika Šimca biti "kontinent ciljane migracije".
Govornici su se složili da su današnji migracijski procesi puno složeniji od onih iz 60-ih godina prošlog stoljeća, a uzroci migracija puno brojniji i raznovrsniji nego ranije, pri čemu se brojni migranti na europskom području nisu integrirali u europsko društvo. Hrvatska tek treba adekvatno odgovoriti na izazov migracija usvajajući cjelovitu migracijsku politiku kako bi dodatno utvrdila vlastiti identitet, zaključili su.
SSMH podružnica je globalne organizacije World Youth Alliance koja okuplja mlade u dobi od 18 do 30 godina i koja promiče zaštitu ljudskoga dostojanstva i ljudskih prava. Hrvatska podružnica djeluje u tri hrvatska grada (Zagreb, Osijek i Split) i trenutno okuplja više od 200 aktivnih članova.
Deveti Tjedan SSMH zaključit će u petak, 29. listopada, u Ritmu grada u Gajevoj ulici donatorska večer na kojoj će se dodijeliti nagrade za najboljega volontera, za najboljeg mladog poduzetnika te za ambasadora ljudskih prava u 2021. godini.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
