SABORSKI ZASTUPNIK

DOMAGOJ HAJDUKOVIĆ: Stari SDP je izgubio doticaj sa sindikatima, sa članovima, izgubio je neki dio unutarstranačke demokracije. Nažalost, postao je jedna VRLO AUTORITATIVNA I AUTOKRATSKA ORGANIZACIJA KAKVA NE BI TREBALA BITI

Jedna stožerna, lijeva stranka ne bi smjela biti ono što je SDP sada i baš zbog toga mislim da smo mi neki zametak, nešto što treba prerasti u nešto što je SDP bio. On je nekada bio stranka koja je postavljala nove standarde demokracije, nove i progresivne standarde u politici općenito, a to više ne postavlja, smatra Hajduković

| Autor: Helena MOSTARKIĆ GOBBO
Domagoj Hajduković (Snimio Damjan Tadić / Cropix)

Domagoj Hajduković (Snimio Damjan Tadić / Cropix)


Četrdesetogodišnji Domagoj Hajduković saborski je zastupnik, bivši predsjednik Kluba socijaldemokrata i prvi političar u povijesti Hrvatske koji je izabran na javnu dužnost, a u javnosti je iskazao svoju seksualnu opredijeljenost. U kojem smjeru kreće politička budućnost Kluba kojem pripada, koja je njegova vizija regionalne hrvatske politike i što misli o prošlosti i sadašnjosti socijaldemokracije, otkrio je za čitatelje Glasa Istre.

- Početkom listopada prošle godine osnovan je Klub socijaldemokrata kojemu ste bili na čelu. Jeste li tada osjećali pritisak zbog pozicije na kojoj ste se našli?

- Apsolutno. Bio je veliki pritisak i od medija i od javnosti u smjeru vođe oporbe. Tada sam nešto rekao i još stojim iza toga. "Vođa oporbe" nije neka formalna titula, nego nešto što je u našem političkom sustavu neformalno i tako bi trebalo ostati. To se ne mjeri po tome je li netko na čelu nekog kluba, tko ima koliko članova i slično, nego po aktivnosti. Ali da je pritisak postojao, apsolutno jest. S pravom, naravno, jer i naši građani žele čuti koje im se alternative nude i što Klub socijaldemokrata želi zastupati u Saboru. U tom trenutku sam osjećao ogroman pritisak jer to je bio sam početak, ako ćemo pričati o našem političkom angažmanu i mislim da smo nakon nekoliko mjeseci građanima uspjeli približiti što je naš Klub i koji su naši stavovi. Ja sam u međuvremenu prestao biti vođa Kluba, ali to ne mijenja puno stvari, jer uspjeli smo se profilirati i dati do znanja koje su nađe vrijednosti i čemu stremimo, a to je u ovom trenutku najbitnije.

Zametak stranke

- Vaš Klub, kao najbrojniji oporbeni klub zastupnika, došao je do statusa udruge. Kakva je trenutno organizacija rada?

- Udruga je nešto što treba biti zametak stranke i ona nam daje nešto širi dijapazon djelovanja, ne samo politički, nego i društveni, pa i socijalni i to je ono što nam treba. Prije, u SDP-u smo često bili ograničeni političkom dimenzijom stranke, a udruga nam daje dobar temelj na kome ćemo graditi stranku. Neće svi ljudi koji žele biti članovi udruge biti članovi stranke.

- Kada će udruga prerasti u stranku?

- Udruga će prerasti u stranku vrlo brzo, ja računam do polovice godine. Mislimo da je jedna lijeva, progresivna stranka ono što Hrvatskoj treba, što joj nedostaje i što će joj naša stranka dati.

- Jeste li vi, kao skupina "pravih socijaldemokrata", kako ste se nazivali i kakvima se smatrate, zapravo neki novi SDP, ili vas SDP smatra svojevrsnom prijetnjom?

- Smatra li nas SDP prijetnjom, to je pitanje za njih. Jesmo li novi SDP? Ja bih rekao – apsolutno! Stari SDP je izgubio doticaj sa sindikatima, sa članovima, izgubio je neki dio unutarstranačke demokracije. Nažalost, postao je jedna vrlo autoritativna i autokratska organizacija kakva ne bi trebala biti. Jedna stožerna, lijeva stranka ne bi smjela biti ono što je SDP sada i baš zbog toga mislim da smo mi neki zametak, nešto što treba prerasti u nešto što je SDP bio. On je nekada bio stranka koja je postavljala nove standarde demokracije, nove i progresivne standarde u politici općenito, a to više ne postavlja. SDP se postavlja konformistički, a mi želimo biti glas običnih ljudi, građana, onih koji nas uostalom   i biraju u Sabor. Kroz našu udrugu i komunikaciju s ljudima želimo ostvariti buduću stranku u kojoj je puno komunikacije i razgovora, a jako malo diktiranja. Želimo čuti što građani žele i to je ono što želimo implementirati u naš rad, a to je ono što današnjem SDP-u nedostaje.

- Reagirali ste, zajedno s kolegicama Opačak Bilić i Nikolić, na prijedlog Zakona o poljoprivrednim zemljištima koji je Vlada poslala Saboru. Kakve su Vaše sumnje? Mislite li da je riječ o nekom pogodovanju?

- Prema ovome što Zakon sada predlaže, a to je i puno podnormiranja i pravilnika koji se trebaju donijeti, imamo sumnje. Previše toga je ostavljeno 'visiti u zraku'. Puno kriterija koje Zakon donosi je podložno različitim tumačenjima i različite jedinice lokalne samouprave to mogu tumačiti na svoj način, bilo dobro, bilo loše. Bojimo se, poznajući naše dosadašnje pravne prakse, da bi to moglo podilaziti onima koji su veliki i koji imaju financijska sredstva da mogu neke stvari podnijeti, a da bi moglo ne ići na ruku srednjima i malima, recimo naših OPG-ovima koji su se istaknuli i imali dobre rezultate. Mogli bi imati i bolje rezultate, ali se po ovom Zakonu neće moći natjecati za zemljište, odnosno neće ga nikada dobiti. Ako govorimo o Istri, imate sjajnih OPG-ova, ljudi koji proizvode bisku, vino, autohtone sorte poput boškarina, gdje je na malom području velika različitost proizvodnje. Na kraju dana, problem je isti kao i u Slavoniji; sadašnji zakon favorizira one koji su veliki, koji imaju puno zemljišta i financijsko zaleđe, a mnogi nemaju, iako su dobri proizvođači. Ono što smo željeli ovom intervencijom dati je svima jednaki pristup državnom zemljištu te da ga svatko uz dobar plan može i dobiti. Ovaj zakon ne samo da neće doprinijeti tome, nego će učiniti pristup zemljištu netransparentnim.  

Loša budućnost

- Dolazite iz jedne od županija na istoku zemlje. Kakvu budućnost predviđate tom dijelu Hrvatske ukoliko stanje ostane kakvo jest i imate li planove tamo participirati kroz svoj rad kao buduća stranka?

- Ako stanje ostane kakvo je sada, onda je naša budućnost loša. S druge strane, moram reći, iako ne dolazim iz te političke opcije, da HDZ Osječko-baranjske županije prepoznaje situaciju i da je to župan Anušić više puta rekao i čak bio kritičan prema HDZ-ovoj vlasti. To mu služi na čast, ali to samo govori o činjenici da je situacija loša. Ono što Slavonija može ponuditi mladim ljudima je pristup svemu – od kulture i obrazovanja do ostalih segmenata i to na malom području. S druge strane, ono što moramo odrediti je što želimo u životu, koje i kakve industrije i na koji ih način poticati. Drago mi je da su se Grad Osijek i Osječko-baranjska županija odlučili za IT. I ostale županije bi trebale imati svoju viziju i poticati industrije koje su tamo dominantne i više slušati ono što građani trebaju.

Slavonija bi mogla biti sjajno mjesto za život ako lokalna samouprava i državna vlast odluči tako učiniti. Već sam predlagao da je dobar put odreći se poreza na onaj dio koji odlučimo razvijati, po regionalnom pristupu. Naprimjer, da Slavonija bude regija za ekološku proizvodnju hrane i nema poreza na to, Lika za drvnu industriju bez poreza na to. Trebamo naći način na koji ćemo stimulirati razvoj određene regije, ali imati širu sliku kako to učiniti.

- Koji su planovi vašeg Kluba odnosno udruge i buduće stranke u Istri? Hoćete li Istri pristupiti hrabro, budući da je ona na neki način Grbinova polazna točka?

- Je li to Grbinova polazna točka? Grbin je izgubio izbore za gradonačelnika Pule, kao i za istarskog župana, nebitno tko je bio kandidat i nebitno za koliko je izgubio, ali činjenica stoji. Ono što je činjenica je da ćemo mi sigurno, kako Vi kažete, pristupiti hrabro, jer mislimo da Istra zaslužuje jednu jasnu, lijevu socijaldemokratsku alternativu. IDS je tu apsolutno kao stranka koja vlada dugo, ali mislimo da SDP nije alternativa IDS-u. To treba biti netko drugi, a taj netko možemo biti mi.

- Planirate li kao buduća stranka samostalni izlazak na parlamentarne izbore ili je to previše dalekovidno pitanje?

- Nije previše dalekovidno. U politici svatko tko želi opstati izlazi na izbore, tako i mi. Počevši od prvih izbora koji slijede, mi ćemo u njima participirati. Mislimo da možemo ponuditi novu viziju i nešto novo za Hrvatsku, Ako će to glasači prepoznati, a ja mislim da hoće, to će nam biti veliki zamah za dalje. Odgovor na Vaše pitanje je – apsolutno da.

Želim mijenjati

- Otvoreno ste istupili u javnost sa svojom seksualnom orijentacijom. Odmaže li Vam to kao javnoj osobi, pogotovo u politici, ili smatrate da na taj način lakše možete mijenjati javno mnijenje, pa i politiku?

- U politiku sam ušao da stvari mijenjam i, kao što ste sami rekli, želim puno stvari mijenjati. I ovo javno obznanjivanje moje seksualne orijentacije mislim da Hrvatsku mijenja. Iz te perspektive mi je drago da sam na neki način ispisao povijest kao prvi političar koji je to javno rekao. Mislim da u tome nema ništa loše, dapače, jednostavno hrvatsku javnost treba senzibilizirati da gayevi i lezbijke nisu nešto apstraktno, nego naši susjedi, prijatelji, rođaci, braća, sestre, mame, tate. To nije nešto što se događa nekome drugome. Gay, lezbijske i bi-osobe su nešto što je tu i to su gotovo u pravilu ljudi koji doprinose društvu i mijenjaju svijet na bolje. Tim više, nažalost, u hrvatskoj politici, ako ćemo o njoj pričati, postoji puno osoba koje ne žele o tome govoriti javno. Ja ih ne osuđujem, jer to je nešto osobno o čemu oni moraju odlučiti hoće li ili neće s tim izaći u javnost, ali ako ćemo biti na pravoj strani povijesti, a vjerujem da hoćemo, onda trebamo biti na toj strani. Šezdesetih je bilo jako puno kontroverzi o tome trebaju li crnci participirati u društvenom životu Amerike, a danas je to apsolvirano. Ako mi postavljamo neke pozitivne primjere, da to tako i treba biti. Gayevi nisu nešto što je vani čudno, to je tu, to je nešto što neće nestati i jednostavno trebamo to prigrliti.

- Smatrate li hrvatsko društvo, pa i politiku, licemjernima po pitanju stavova o LGBTIQ osobama?

- Hrvatsko društvo manje, hrvatsku politiku – da. U hrvatskoj politici postoji puno LGBTIQ osoba koje ne žele reći da su to što jesu. Ne želim niti ću osuđivati ikoga, želim poslati puno ljubavi i dobrih vibracija da se u jednom trenu odluče na to, ako to žele, ali ne pomaže nam to što su još uvijek „u ormaru“.

- Mislite li, kada bi se više ljudi u hrvatskoj politici outalo, da bi to bilo prihvaćenije u našem mentalitetu?

- Mislim da bi. LGBT osobe postoje u svim vidovima javnog života, ako ćemo govoriti o estradi, politici ili nečem trećem, čak i znanosti. Ne želim osuđivati, jer to je njihova odluka i ja to razumijem i poštujem ispred svega, međutim, volio bih da smo otvoreniji oko toga zbog generacija koje dolaze. Hrvatska javnost ne zna koliko je LGBT osoba prisutno u javnom životu, koliki su obol dali hrvatskom društvu. Ne govorimo samo o politici, nego i o umjetnosti i čitavom nizu dosega u Hrvatskoj i mislim da bi bilo konstruktivno da u jednom trenutku, ako to odluče, priznaju da su gay, jer bi to poslužilo afirmaciji onoga što bi trebalo biti općeprihvaćeno, a to je da su LGBT osobe dio društva i to vrlo produktivan dio. Možda bi to pridonijelo afirmaciji LGBT osoba u društvu, no nikome ništa ne zamjeram, jer to je stvar osobnog izbora. Ono što ja želim reći, kao prvi političar koji je to javno rekao, da želim o tome razgovarati na razini koju ja mogu zastupati. Kako vrijeme bude prolazilo, mislim da ćemo imati više razgovora o tome. Licemjerje postoji, ali ne kao licemjerje društva, nego pojedinca. Puno ljudi se to još boji reći, ali s vremenom će se stvari mijenjati.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum