centralizacija

BEROŠEVA REFORMA: Predlaže se da sve opće i specijalne bolnice na županijskoj razini, njih 57, dobiju novog vlasnika - državu. Ima još izmjena

| Autor: Glas Istre
(snimio Danilo Memedović)

(snimio Danilo Memedović)


Ministarstvo zdravstva uputilo je članovima radne skupine za izradu zakona prvi prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojim se uglavnom predlaže centralizacija cijelog sustava, piše Jutarnji list

Naime, predlaže se da sve opće i specijalne bolnice na županijskoj razini, njih 57, dobiju novog vlasnika - državu. Također se predviđa ukidanje 21 županijskog zavoda za javno zdravstv,o a ostao bi samo Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

I županijski zavodi za hitnu medicinu, njih 21, također bi trebali zatvoriti vrata i kao 'vrhovno tijelo' ostao bi Hrvatski zavod za hitnu medicinu. Dijelom se šire ovlasti domova zdravlja a liječnici koji u njima rade u privatnim ordinacijama u buduće bi morali obavljati sve one poslove za koje u domu zdravlja drže da su nužne točnije ne bi mogli odbiti obaviti posao koji je u opisu rada doma zdravlja. Može se očekivati da će već ovih nekoliko prijedlog promjena zakona izazvati veliki otpor 'na terenu'.

Naime, valja podsjetiti da su trenutno u vlasništvu županija 22 opće bolnice, 21 zavod za hitnu medicinu i 21 zavod za javno zdravstvo, a svi se financiraju iz blagajne HZZO-a. Jednako tako kad nastanu gubitci, a oni su pravilo a ne izuzetak, dugovi se vraćaju iz iste blagajne ili državnog proračuna, što je bilo vidljivo tijekom ove godine s dugovima veledrogerija.

U Ministarstvu očito drže da će moći bolje kontrolirati potrošnju ako sustav zdravstva bude centraliziran. No, valja podsjetiti da Hrvatska ima 64 bolnice od kojih je u mnogima višak i djelatnosti i kadrova ali ovim se zakonom u taj problem ne zadire pa će biti teško uvjeriti županijske vlasti zašto ostaju bez svog vlasništava ako će realno troškovi ostati nepromijenjeni.

Naime, većina općih bolnica iz mjeseca u mjesec proizvodi gubitke jer gotovo cijeli limit koji dobivaju iz HZZO-a potroše na plaće zaposlenika odnosno većina nema realizaciju - ne uspiju odraditi preuzete obveze iz ugovor s HZZO-om. Čak 250 milijuna kuna mjesečno gubitak je hrvatskog zdravstva bez izgleda da se situacija promijeni. Po izmijenjenom zakon o zdravstvenoj zaštiti pravna vijeće sadašnjih županijskih bolnica imenovala bi država na prijedlog ministra a dio članova imala bi i lokalna samouprava.

Novost bi bila i ukidanje nastavnih zavoda za hitnu medicinu po županijama. Državni bi zavod u buduće „sklapao ugovor za djelatnost hitne medicine s bolničkim ustanovama koje imaju objedinjeni hitni bolnički prijem i domovima zdravlja uz sudjelovanje privatnih zdravstvenih djelatnika u mreži javnog zdravstva” a ne kao do sada sa županijskim zavodima.

U dijelu koji se odnosi na funkcioniranje primarne zdravstvene zaštite zakonodavac ne predviđa gotovo nikakve promjene u odnosnu na postojeći propis koji se pokazao manjkavim kad je u Hrvatskoj krenula epidemija koronavirusa.

Naime, ravnatelji domova zdravlja nisu imali nikakve ingerencije nad privatnim ordinacijama a po novom bi ”zdravstveni radnici privatne prakse u mreži javne zdravstvene službe bili obvezni na zahtjev nadležnog doma zdravlja sudjelovati u osiguravanju dostupnosti zdravstvene zaštite u djelatnosti koju obavljaju”.

Gotovo je sigurno da će liječnici privatnici u PZZ-u na ovaj prijedlog imati prigovor jer radi se o privatnoj praksi u kojoj su liječnici sami sebi poslodavci. Novi prijedlog ne predviđa povećanje ordinacija PZZ-a u sklopu domova zdravlja što znači da će primjerice na otocima i depriviranim područjima i dalje biti ograničena dostupnost medicinske pomoći s obzirom na to da omjer privatnika i javnog zdravstva u domovima zdravlja i dalje ostaje 75 prema 25 posto.

Ostaje, međutim, mogućnost da se u pojedinoj županiji osnuje i više od jednog doma zdravlja a rezultat takvog rješenja je činjenica da Hrvatska trenutno ima čak 49 doma zdravlja po principu 'što manje županije to više domova'.

Po prijedlogu dom zdravlja morao bi u buduće „osigurati provođenje specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite sukladno mreži javne zdravstvene službe zapošljavanjem ili sklapanjem ugovora o funkcionalnoj integraciji doma zdravlja s bolničkom ustanovom”. Drugim riječima, to bi značilo da bi se u domovima zdravlja trebala dobivati i specijalistička skrb ne bi li se odteretile bolnice.

Zakonske promjene predviđaju ukidanje županijskih zavoda za javno zdravstvo uključujući i zagrebački nastavni zavod Andrija Štampar. Ta informacija poprilično je uzburkala duhove i otvorila mnoga pitanja uključujući i ono što bi to konkretno značilo za taj važan dio zdravstvene djelatnosti koja je u ovo pandemijsko vrijeme imala pune ruke posla, piše Jutarnji list

Po svemu sudeći županije neće lako odustati od svog vlasništva jer primjerice grad Zagreb ima čak 21 ustanovu među kojima su i neke velike bolnice. Bit će zanimljivo vidjeti kakve će sve primjedbe doći na ovaj draft ministarstva, ali teško se oteti dojmu da je jedina svrha izmjena ovog zakona centralizacije sustava.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater