(Press)
Stručnjak za tehnologije obrade otpada i industrijsku zaštitu okoliša Renato Šarc odbacio je tvrdnje prema kojima je upozoravao da je oko 650 tona otpada iz "big-bag" vreća uskladištenih u Gospiću opasno, ističući da se njegov stručni osvrt uopće nije bavio tim pitanjem.
Reagirajući na izjave direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luke Balena, Šarc za Glas Istre naglašava da je čitava njegova analiza od početka polazila upravo od činjenice da je riječ o neopasnom otpadu.
- Direktor Fonda odgovara na tvrdnju koju nisam iznio. Ni u jednom trenutku nisam tvrdio da je predmetni otpad opasan; naprotiv, cijeli moj stručni osvrt polazi od činjenice da je riječ o neopasnom otpadu, kaže Šarc.
Pitanje koje je postavio, ističe, sasvim je drugo: može li se taj otpad prema svojim stvarnim fizikalno-kemijskim svojstvima tretirati kao gorivo iz otpada odgovarajuće i osigurane kvalitete za korištenje u cementnoj industriji.
- Moje stručno pitanje je drugo: je li taj neopasni otpad prema svojim fizikalno-kemijskim svojstvima usporediv s gorivom iz otpada osigurane kvalitete koje se uobičajeno koristi u cementnoj industriji?, navodi Šarc.
Šarc se pritom poziva na raspoložive analize otpada i javno dostupnu Studiju utjecaja na okoliš Holcim Koromačno iz 2022. godine, tvrdeći da pojedini analizirani tokovi znatno odstupaju od vrijednosti goriva iz otpada navedenih u toj studiji.
- Prema raspoloživim analizama i javno dostupnoj Studiji utjecaja na okoliš Holcim Koromačno iz 2022., kod pojedinih tokova postoje vrlo značajna odstupanja. Primjerice, za KB 19 12 04 izmjereno je 560 mg/kg antimona, što je oko 20 puta više od srednje vrijednosti GIO VKV i oko 11 puta više od srednje vrijednosti GIO NKV prikazanih u toj Studiji. Kod drugih tokova ograničavajući parametri su kobalt odnosno klor, kaže Šarc.
Upravo zbog toga upozorava da se dvije stvari u javnoj raspravi ne bi smjele poistovjećivati.
- Zato preporučujem da se moj stručni osvrt pročita još jednom. Pravna klasifikacija "neopasan otpad" i tehnička kvaliteta GIO-a nisu isto pitanje, poručuje.
Drugim riječima, činjenica da otpad nije klasificiran kao opasan sama po sebi, prema Šarčevu tumačenju, još ne daje odgovor na pitanje zadovoljava li kriterije potrebne za korištenje u konkretnom industrijskom postrojenju.
Povod Šarčevoj reakciji bila je izjava direktora Fonda Luke Balena za Hinu. Balen je u ponedjeljak rekao da je otpad iz "big-bag" vreća dosad analiziran dva puta te da obje analize pokazuju kako nema opasna svojstva.
- Otpad iz tzv. "big-bag" vreća za sada je dva puta analiziran i analize su pokazale da nema opasna svojstva, a isto tako prije početka termičke obrade i same cementare, kao dio svojih standardnih procedura, provode dodatne analize čiji se rezultati uskoro očekuju, rekao je Balen za Hinu.
Dodao je da, ako otpad zadovoljava sve propisane parametre, ne vidi stručnu osnovu da se unaprijed tvrdi kako ga se ne smije termički obraditi.
Balen je naglasio i da se ne radi o nekontroliranom spaljivanju otpada, nego o kontroliranom industrijskom procesu za koji cementare imaju potrebne dozvole i iskustvo, uz visoke temperature i kontinuirani nadzor emisija.
Prema njegovim riječima, riječ je o oko 300 do 350 tona otpada za svaku od dvije cementare, Holcim i NEXE.
Šarc pritom ne osporava mogućnost termičke oporabe takvog otpada načelno.
Naprotiv, kaže da se s Balenom može složiti upravo oko toga da je oporaba stručno opravdana ako konkretni otpad, nakon potrebne obrade i analiza, zadovolji propisane kriterije konkretnog postrojenja.
- S direktorom Fonda mogu se složiti u jednom važnom dijelu: ako konkretni otpad nakon odgovarajuće obrade i analiza zadovolji sve tehničke i zakonske kriterije konkretnog postrojenja, tada postoji stručna osnova za njegovu oporabu, kaže Šarc.
No upravo tu, dodaje, počinje pitanje na koje je svojim osvrtom pokušao upozoriti.
- Upravo je pitanje koji su to kriteriji i zadovoljava li ih konkretna pošiljka, a to su ujedno i ključni zaključci mojega osvrta, ističe.
Balen je u izjavi Hini spomenuo i Šarčev raniji angažman kao savjetnika bivšeg ministra zaštite okoliša Mihaela Zmajlovića iz SDP-a.
Šarc odgovara da taj podatak nema nikakve veze s rezultatima analiza o kojima govori.
- Što se tiče mog ranijeg angažmana uz Ministarstvo zaštite okoliša, on je bio stručne, a ne političke naravi i nema nikakve veze s fizikalno-kemijskim rezultatima analiza o kojima danas govorimo, kaže Šarc.
Dodaje pritom da već dulje vrijeme stručno surađuje upravo s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kojim Balen upravlja.
- Ako već govorimo o savjetničkom angažmanu, važno je navesti i da upravo tijekom mandata direktora Balena već dulje vrijeme stručno surađujem s FZOEU-om i savjetujem Fond, pa su mu moje stručne kompetencije i područje rada dobro poznati, poručuje Šarc.
Balen je za Hinu naveo i da su drugi stručnjaci, među kojima Tomislav Lukić i Danko Fundurulja, iznosili drukčija mišljenja koja idu u prilog termičkoj oporabi takvog otpada.
Direktor Fonda također je poručio da pitanje otpada iz Gospića treba promatrati u širem kontekstu sanacije ilegalnog otpada u Hrvatskoj, spomenuvši Poznanovec, Samobor i Pazin.
Šarc, međutim, ostaje pri tome da središnje pitanje u slučaju Gospića nije je li otpad formalno klasificiran kao opasan ili neopasan, već zadovoljava li konkretna pošiljka tehničke i zakonske uvjete za korištenje u cementari.