AKO NE ZNAJU DUŽNOSNICI, ZNAJU SUDSKI VJEŠTACI! Političari ne bi smjeli sami procjenjivati vrijednost svojih kuća, zemljišta i vikendica. To bi trebala raditi struka!

Pixabay

Melita Bestvina, predsjednica Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja, poslala je Vladi i Povjerenstvu za sprečavanje sukoba interesa konkretne prijedloge kako poboljšati obrasce imovinskih kartica i cijelu proceduru učiniti transparentnijom

Nevjerojatni propusti u ispunjavanju imovinskih kartica, šlampavost ili namjerno prikrivanje realnih podataka i kvadrata, koštalo je glave nekoliko ministara u Vladi Andreja Plenkovića. Svaki dan, skandal jedan. Dosad je pet ministara od njih 14 moralo napustiti Vladu jer nisu bili sposobni na par listova papira detaljno napisati što sve posjeduju. Zlobnici bi rekli, ma vraga ne znaju!

Imovinske kartice dužnosnika prate se pod povećalom, a umjesto da to rade nadležne institucije, prvenstveno Porezna uprava, nesrazmjer u upisanim karticama otkrivaju novinari.

O karticama dužnosnika nikada se nije toliko govorilo, što i ne čudi s obzirom na niz afera i kardinalnih propusta političara. Upravo zbog dosadašnjeg načina ispunjavanja, mnoge kartice dužnosnika su nepregledne, nejasne, bez glave i repa.

Vještaci nude pomoć

Svjesni su toga i u Hrvatskom društvu sudskih vještaka i procjenitelja (HDSViP) čija je predsjednica Melita Bestvina Vladi i Povjerenstvu za sprečavanje sukoba interesa poslala konkretne prijedloge kako poboljšati obrasce imovinskih kartica i cijelu proceduru učiniti transparentnijom. Glavni je cilj zaustaviti nevjerojatnu šlampavost kod ispunjavanja kartica ali i pokušaj obmanjivanja javnosti i lažiranja podataka.

- U postojećim obrascima, apsolutno je nedostatno, neprecizno i konfuzno obrađena tematika prijave imovine i zato smo poslali svoje prijedloge s željom da pomognemo dužnosnicima i Povjerenstvu, kaže Melita Bestvina. Napominje, da se najviše griješi kod ispunjavanja rubrike vezane uz površinu nekretnina.

- U poglavlju "podaci o nekretnini" nalazi se čitav niz neprecizno navedenih rubrika koje stvaraju zabunu i međusobno su u koliziji. Primjerice, nije precizno objašnjeno što je to površina nekretnine, posebice građevine i tu se uopće ne zna koja se površina navodi. Znači, nejasno je da li se navodi bruto površina nekretnine (vanjski gabariti građevine, broj etaža) ili pak neto površina unutar građevine (bez zidova i zajedničkih dijelova ako se radi o stanovima). Može se dogoditi da je u gruntovnici upisano "kuća i okućnica, ukupne površine 1.500 m2". Pri tom, u stvarnosti kuća ima 50 m2, a okućnica 1.450 m2, a može se dogoditi i obrnuto! Tu se dakle nigdje ne vidi stvarna površina, upozorava sudska vještakinja. Veli da je velik problem neusklađenost katastra i zemljišnih knjiga.

Bestvina nadalje smatra da treba precizno definirati koja se površina upisuje u obrazac te da li se primjenjuju katastarski ili podaci iz zemljišnih knjiga. Velik problem je i kod procjenjivanja nekretnina. Naime, prema sadašnjim obrascima, postoji rubrika "Približna tržišna vrijednost u trenutku podnošenja" kartice.

- Ovo nije dobro definirano jer se nigdje ne vidi vrijednost nekretnine u trenutku stjecanja kao ni vrijednost nekretnine u trenutku stupanja na dužnost dužnosnika. Recimo, nekretnina kupljena 2004. godine sigurno nije jednake vrijednosti kao danas kad su cijene porasle, naročito zbog POS-vih natječaja i povećane potražnje stanova zbog prenamjene u apartmane za turistički najam. Konkretno, stan kupljen 2004. godine za 100 tisuća eura, danas može vrijediti i do 200.000 eura. Ovisno o površini i lokaciji, upozorava Bestvina.