Šef DHMZ-a upozorio što čeka Hrvatsku u narednim desetljećima, posebno je izdvojio jednu veliku opasnost

Klimatske promjene odvijaju se brže nego što se ostvaruju rezultati mjera za njihovo ublažavanje, a Hrvatska mora ozbiljnije pristupiti prilagodbi gradova sve višim temperaturama i učestalijim vremenskim ekstremima. Upozorio je na to ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Ivan Güttler, istaknuvši da bi prema sadašnjim trendovima prosječna globalna temperatura do kraja stoljeća mogla porasti za 2,8 Celzijevih stupnjeva.

Gostujući u Dnevniku HTV-a, Güttler je govorio o klimatskom summitu COP31 u Turskoj, sporosti provedbe klimatskih mjera, opasnostima od sve intenzivnijih vrućina te obilnim oborinama koje su zahvatile dijelove Hrvatske.

Klimatske prognoze povoljnije nego prije deset godina

Iako sadašnje procjene upućuju na ozbiljne posljedice globalnog zagrijavanja, Güttler smatra da je situacija ipak nešto povoljnija nego u vrijeme donošenja Pariškog klimatskog sporazuma.

- Iz ove perspektive stvari izgledaju pesimistično, no kada bismo se vratili na Pariški sporazum iz 2015. i 2016., tada je slika bila još crnja. Tada nismo govorili o svijetu toplijem za 2,8 stupnjeva, nego o gotovo četiri stupnja, rekao je Güttler.

Naglasio je da povoljnije dugoročne procjene ne znače da je klimatska kriza pod kontrolom. Naprotiv, potrebno je dodatno ubrzati smanjenje emisija stakleničkih plinova i ulaganja u prilagodbu.

Među glavnim preprekama izdvojio je financijska ograničenja, političku volju i gospodarske interese. Istodobno, posljedice klimatskih promjena postaju vidljive brže nego što provedene mjere daju rezultate.

Pozitivni pomaci ipak postoje, posebno u razvoju obnovljivih izvora energije. Solarna energija zauzima sve važnije mjesto u proizvodnji električne energije, uključujući Europsku uniju i Hrvatsku.

Güttler smatra da Hrvatska mora dodatno ubrzati elektrifikaciju prometa kako bi smanjila emisije. Pritom je upozorio da će gospodarski snažnije države imati više mogućnosti financirati zaštitu stanovništva i infrastrukture od klimatskih promjena.

Hrvatski gradovi suočavaju se s dvostrukim problemom

Posebnu pozornost ravnatelj DHMZ-a posvetio je zagrijavanju urbanih područja, u kojima asfalt, beton i gusto izgrađene površine dodatno povećavaju toplinsko opterećenje.

Hrvatska, prema njegovoj ocjeni, ima odgovarajuće strateške dokumente i akcijske planove, ali njihova provedba mora postati redovita obveza lokalnih vlasti.

- Kada govorimo o strategijama i akcijskim planovima, Hrvatska ne stoji loše. Međutim, obveza je svih gradova, općina i županija da te mjere provedu. Važno je da one postanu standard, a ne nekakva festivalska aktivnost, rekao je.

Dodatni problem predstavlja starenje stanovništva. Kako će se prosječne temperature povećavati, sve veći broj starijih građana bit će izložen zdravstvenim rizicima povezanima s dugotrajnim vrućinama.

- Stanovništvo u našim gradovima postaje starije. U narednim desetljećima imat ćemo sve topliju klimu i starije stanovništvo. Zato se problemom toplinskog opterećenja moramo još ozbiljnije pozabaviti, upozorio je Güttler.

Među važnim mjerama prilagodbe izdvojio je širenje zelenih površina, poboljšanje vremenskih prognoza i razvoj učinkovitijih sustava ranog upozoravanja na opasne vremenske pojave.

El Niño nije glavni uzrok vremena u Hrvatskoj

Govoreći o najavama iznadprosječno tople i vlažne zime, Güttler je objasnio da prirodni klimatski fenomen El Niño utječe na globalne temperature, ali nije presudan za vremenske prilike u Hrvatskoj.

- El Niño događa se desetke tisuća kilometara od nas i doista podiže globalnu temperaturu. Međutim, na vrijeme u Hrvatskoj ovih dana prvenstveno utječu ciklone na području Atlantika i Sredozemlja, objasnio je.

El Niño može posredno utjecati na temperaturne i oborinske obrasce u Europi, ali trenutačne vremenske prilike u Hrvatskoj ponajprije određuju atmosferski sustavi koji se razvijaju znatno bliže našem području.

Na riječkom području palo više od 150 litara kiše

Osvrnuo se i na obilne oborine koje su nakon dugotrajnog sušnog razdoblja zahvatile pojedine dijelove Hrvatske, posebno riječko područje.

Prema njegovim riječima, na nekoliko lokacija tijekom petka izmjereno je više od 150 milimetara oborine, što odgovara količini većoj od 150 litara kiše po četvornome metru.

Takve količine mogu izazvati probleme u prometu i lokalne poplave, no Güttler je istaknuo da su oborine istodobno važne za obnovu vodnih zaliha nakon dugotrajne suše.

Upozorio je da su razine rijeka i podzemnih voda znatno smanjene, dok je u Gorskom kotaru zabilježen i prvi značajniji snijeg.

Izrazio je nadu da će aktualne oborine pridonijeti oporavku vodnih resursa, zaključivši da Hrvatska mora istodobno raditi na smanjenju uzroka klimatskih promjena i zaštiti od posljedica koje su već postale dio svakodnevice.

Povezane vijesti

• More se već podiglo 20 centimetara, a do kraja stoljeća moglo bi još jedan metar. Što čeka Jadran?
• Rekordno niski vodostaji: Hrvatska i velik dio Europe bilježe istu nepovoljnu kombinaciju
• Stiže jedan od najjačih El Nina u povijesti, hrvatski znanstvenik otkrio što nas čeka ove zime: "Imat ćemo borbu iznad glava..."