(Snimio Nel Pavletić/Pixsell)
Nakon što je prošloga tjedna odjeknula vijest o listi najvećih poreznih dužnika u Hrvatskoj, reakcije se ne smiruju. Upravo frapantni iznosi pojedinih dužnika, poput rekorderke Gordane Dobrijević koja kao fizička osoba duguje 72,45 milijuna eura, pozivaju na postavljanje pitanja kako je moguće da je do toga uopće došlo.
Udruga Glas poduzetnika poslala je priopćenje vezano za različit tretman poduzetnika, više pročitajte u nastavku.
- Država vrlo dobro zna tko njoj duguje novac. Zna objaviti imena, tvrtke i iznose dugovanja. No mogu li građani jednako jasno vidjeti koje javne institucije nisu ispunile svoje zakonske obveze, koliko dugo kasne i jesu li utvrđeni propusti ispravljeni?
Porezna uprava 31. listopada objavila je popis na kojem se nalazi 31.699 građana, obrtnika i pravnih osoba s ukupno 1,75 milijardi eura evidentiranih poreznih i drugih javnih dugovanja.
Udruga Glas poduzetnika (UGP) podržava transparentnost poreznih dugovanja i učinkovitu naplatu javnih prihoda. Veliki nenaplaćeni dugovi nisu u interesu građana ni poduzetnika koji uredno podmiruju svoje obveze. Oni mogu imati posljedice za javne financije, financiranje javnih usluga i tržišnu ravnopravnost.
No objaviti tko duguje nije isto što i objasniti kako pojedina dugovanja narastu na desetke milijuna eura, koliko dugo postoje i što je poduzeto za njihovu naplatu.
UGP-u se obraćaju brojni mikro, mali i srednji poduzetnici koji upozoravaju da se već zbog kratkotrajnog kašnjenja u podmirivanju poreznih obveza od nekoliko stotina eura suočavaju s opomenama i pokretanjem postupaka prisilne naplate.
Istodobno, na javnom popisu nalaze se pojedina porezna dugovanja od više desetaka milijuna eura.
Kako je moguće da pojedina porezna dugovanja dosežu desetke milijuna eura, dok se mali poduzetnici suočavaju s brzim mjerama naplate i zbog nekoliko stotina eura? Primjenjuju li se jednaki kriteriji i poduzimaju li se pravodobne mjere bez obzira na visinu duga?
Dodatno, UGP zaprima pritužbe poduzetnika koji navode da tijekom razmatranja prijedloga za sklapanje upravnog ugovora radi obročne otplate poreznog duga dolazi do blokade njihovih poslovnih računa. Takva blokada može ugroziti likvidnost, otežati pristup financiranju i dodatno smanjiti sposobnost poduzetnika da podmiri svoje obveze.
UGP ne tvrdi da su svi veliki dugovi naplativi niti da svaki veliki dužnik uživa povlašten tretman. Međutim, smatra da javnost zaslužuje jasne odgovore o nastanku višemilijunskih dugovanja, učinkovitosti njihove naplate i razmjernosti postupanja prema različitim kategorijama poreznih obveznika.
Od Porezne uprave stoga očekujemo očitovanje o postojećim mehanizmima naplate i mogućnostima njihova unapređenja, osobito kada je riječ o sprječavanju nepotrebnih blokada održivih mikro, malih i srednjih poduzetnika.
A dok država javno objavljuje tko njoj duguje, koliko je transparentna u ispunjavanju vlastitih obveza?
Prema izvješću Državnog ureda za reviziju za 2025. godinu, od 8.589 provjerenih naloga i preporuka njih 1.441 nije provedeno. Koliko su javnosti pregledni ti propusti, njihovo otklanjanje i odgovornost za upravljanje novcem poreznih obveznika?
Jednaku transparentnost poduzetnici očekuju i u ostvarivanju svojih prava – od izdavanja dozvola za rad stranih radnika i drugih poslovnih dozvola do odlučivanja o potporama i izvršavanja dospjelih obveza države.
Ako poduzetnici moraju poštovati rokove i odgovarati za svoje propuste, zašto isti standard ne bi vrijedio i za državu?
UGP će od nadležnih institucija tražiti podatke o poštovanju zakonskih rokova, odstupanjima od tih rokova i mjerama za otklanjanje utvrđenih propusta, a od Ministarstva financija i Porezne uprave odgovore o nastanku milijunskih dugovanja i razmjernosti naplate.
-Ne osporavamo obvezu plaćanja poreza. Naprotiv, gomilanje milijunskih dugova šteti javnim financijama i može narušiti tržišnu ravnopravnost. No jednaku transparentnost i odgovornost očekujemo i od institucija koje upravljaju novcem poreznih obveznika, poručuju iz udruge.