Tišina s Pantovčaka
Gdje je nestao Milanović: Zašto se predsjednik u drugom mandatu potpuno povukao iz političkih sukoba?
(Snimio Igor Šoban / Pixsell)
Nakon uvjerljive pobjede na predsjedničkim izborima, Zoran Milanović najavio je svojim suradnicima da će u drugom mandatu biti znatno manje politički aktivan. Njegovih prvih pet godina na Pantovčaku obilježili su kontinuirani sukobi s premijerom Andrejom Plenkovićem, koji su nerijetko bili glavna vijest dana u Hrvatskoj. Milanović je početkom 2025. odlučio to promijeniti i zasad se zaista u najvećoj mjeri kloni svađa s Plenkovićem, a samim tim je značajno reducirao i svoje javne istupe. Nije, primjerice, čak niti komentirao ishod parlamentarnih izbora u Srbiji i odlazak u oporbu Aleksandra Vučića, s kojim je Milanović također znao polemizirati.
- Puno manje nastupam u javnosti iz osobnih i političkih razloga. Gledam što se događa, ne slažem se sa svime, a nekih se stvari grozim. Manje govorim, ali u nekim situacijama moram govoriti. Ovo je jedna od tih situacija, objasnio je u lipnju predsjednik Republike način na koji obnaša svoji drugi mandat. Bilo je to u danima kada se posljednji put uistinu žestoko zavadio s premijerom, a u vezi sudjelovanja pripadnika Oružanih snaga hrvatskih u tradicionalnoj paradi u Parizu.
Samostalna odluka
Od tada je Milanović povukao jedan politički važan potez, zatražio je sazivanje izvanredne sjednice Hrvatskog sabora zbog problema ilegalno odloženog otpada u Gospiću, ali s medijima nije komunicirao još od kolovoza. U međuvremenu je imao tek nekoliko objava na Facebooku, pa je tako i "nedopustivim i sramotnim" ocijenio skandiranje dijela navijača Hajduka uoči utakmice s Ajaxom. Uglavnom, Milanović je vlastitom voljom prestao biti akter dnevne politike, a na taj način je i, kako kažu u Uredu predsjednika, "otvorio prostor oporbi Plenkovićevoj vladi".
Dok se predsjednik intenzivno verbalno hrvao s premijerom, opoziciji, posebno lijevo-liberalnoj opciji kojoj i on pripada, zaista nije bilo jednostavno nametnuti se. Uostalom, Milanović je u ožujku 2024. pokušao i SDP-ovu koaliciju povesti na parlamentarne izbore, ali ga je Ustavni sud u tome onemogućio. U vodstvu SDP-a ističu da im sada odgovora pasivizirani Milanović, ali i da njegova takva pozicija nije posljedica nikakvog dogovora nego samostalne predsjednikove odluke. HDZ-a je dugo promovirao tezu da je Milanović, stalno u konfliktu s Plenkovićem, pravi lider oporbe, a da je predsjednik SDP-a samo njegova puka transmisija. Davor Bernardić i Peđa Grbin su, objektivno, djelovali u Milanovićevoj sjeni. Za Sinišu Hajdaša Dončića to se nikako ne može reći, s obzirom na to da se predsjednik Republike dobrim dijelom maknuo s javne scene. Stoga je i HDZ prestao učestalo tvrditi da Milanović upravlja opozicijom.
Odvlačenje pažnje
SDP i Možemo! započeli su predstavljati izborni program i, prema svemu sudeći, moći će to činiti bez bojazni da će im Milanović nekim svojim iskričavim nastupom odvući medijsku pažnju. O njima ovisi hoće li se uspjeti do kraja profilirati kao uvjerljiva alternativa HDZ-u.
To im je, jer se predsjednik Republike pretežno drži po strani, olakšano i zato što ne moraju slijediti njegove stavove s kojima se možda i ne slažu u potpunosti. Upitno je bi li, recimo, SDP uskratio podršku uključivanju Hrvatske u vojne misije pomoći Ukrajini EUMAM i NSATU da Milanović nije tvrdo inzistirao na tome. Kako je za veliku većinu birača SDP-a Milanović još uvijek najpozitivniji političar, toj je stranci teško postupiti drukčije nego što on smatra da bi trebalo.
Siniša Hajdaš Dončić i Sandra Benčić vjerojatno bi gubili dosta vremena i energije na usklađivanje vlastitih izjava kada bi Milanović svakodnevno nešto politički krupno rekao, a u aktualnim okolnostima su toga oslobođeni. Naravno, ako će i oporbena ljevica i predsjednik procijeniti da on može nečim pridonijeti njihovoj borbi s HDZ-om, Milanović se može, makar nakratko, reaktivirati. I sazivanjem ljetošnje izvanredne sjednice Hrvatskog sabora neosporno je išao na ruku Plenkovićevim protivnicima.
Premijeru ne nedostaje
Premijeru Milanović sigurno ne nedostaje. On se također politički ozbiljno trošio u sukobima s predsjednikom Republike, koji je s ogromnom razlikom u broju glasova porazio njegovog izbornog kandidata Dragana Primorca. Ali, Milanović je svejedno bio pogodna meta za motiviranje birača HDZ-a. Iz tih razloga će Plenković u jednom trenutku možda ipak poželjeti da mu Milanović kaže da je plameni jazavac, a HDZ da nazove kriminalnom bandom. Otkad se predsjednik sklonio u zavjetrinu, predstojnik njegovog Ureda Orsat Miljenić, koji bi mogao dobiti mjesto na izbornoj listi SDP-a i Možemo!, sve je više prisutan u javnosti i iznosi politička stajališta. Privukao je i pozornost HDZ-a. Nezadovoljna nekim naglascima nedavnog Miljenićevog intervjua u podcastu portala Telegram, Zajednica utemeljitelja HDZ-a pozvala ga je da osudi - komunizam. No, Miljenić ipak nije Milanović i ne može izazvati mobilizirajući bijes HDZ-ovih pristaša.
