HNB objavio podatke
Hrvati karticama potrošili 46,9 milijardi eura, evo gdje najviše plaćamo
Ilustracija (Pixabay)
Rast kartičnih plaćanja nastavljen je i u 2025. godini, osobito internetskih i beskontaktnih transakcija, uz 922,3 milijuna plaćanja, u ukupnoj vrijednosti od 46,9 milijardi eura, što je 8,1 posto više plaćanja i 13,3 posto veća vrijednost nego u 2024., podaci su Hrvatske narodne banke (HNB).
Pritom je ukupno provedeno 803,83 milijuna nacionalnih kartičnih transakcija vrijednosti 40,4 milijarde eura, uz rast za šest posto u broju i 10,6 posto u vrijednosti,, navodi se u HNB-ovoj publikaciji "Platne kartice i kartične transakcije - 2025.", koja prikazuje podatke o transakcijama učinjenih karticama izdanima od pružatelja platnih usluga u RH, tj. banaka i institucija za elektronički novac..
Ostatak se odnosi na međunarodne kartične platne transakcije, kojih je u 2025. ukupno bilo 118,49 milijuna, ukupne vrijednosti 6,47 milijardi eura i uz poraste od 25 posto u broju i 33 posto u vrijednosti.
Kako je istaknuto, krajem prošle godine u Hrvatskoj bilo je izdano 8,5 milijuna platnih kartica, od čega 93,8 posto građanima, a 6,2 posto poslovnim subjektima. Od ukupno 922,32 milijuna izvršenih transakcija, putem 698,7 milijuna kupljene su robe ili usluge, dok su beskontaktna plaćanja činila 79,7 posto ukupnog broja kartičnih transakcija.
Istodobno je ostvareno 89,6 milijuna transakcija podizanja gotovine u ukupnoj vrijednosti od 15,4 milijarde eura, kažu iz HNB-a.
Postupan, ali stabilan trend jačanja bezgotovinskih oblika plaćanja
Napominju i da prema prihvatnim uređajima najveći udio u ukupnom broju kartičnih transakcija se ostvaruje na EFTPOS uređajima, koji čine oko 78 posto ukupnog broja kartičnih transakcija, 13 posto transakcija odnosi se na podizanje gotovine na bankomatima, a devet posto na internetske transakcije. Promatrano prema vrijednosti transakcija, najveći udio i dalje imaju transakcije na bankomatima, dok se udio internetskih plaćanja kontinuirano povećava, navode.
Iz HNB-a ističu da se kontinuirani rast kartičnih plaćanja posljednjih godina odražava i u povećanju njihova udjela u ukupnom broju fiskaliziranih računa.
"Dok je prije nekoliko godina približno svaki treći fiskalizirani račun bio plaćen platnom karticom, taj se udio nastavlja povećavati, potvrđujući postupan, ali stabilan trend jačanja bezgotovinskih oblika plaćanja u Republici Hrvatskoj", navodi se u publikaciji.
Analiza je pokazala da su u 2025. godini hrvatski potrošači platne kartice najčešće upotrebljavali u supermarketima, na benzinskim postajama, u trgovinama odjećom i pri internetskom klađenju.
Kada je riječ o nacionalnim transakcijama na prodajnim mjestima uz fizičku prisutnost, u supermarketima i trgovinama prehrambenim proizvodima potrošeno je gotovo 4,7 milijardi eura, uz više od 227 milijuna transakcija.
Sljedeća najzastupljenija kategorija su benzinske postaje, s 1,84 milijarde eura potrošnje, zatim opća roba sa 788,7 milijuna eura, trgovine odjećom za cijelu obitelj sa 771,4 milijunom eura te kozmetički proizvodi sa 632,5 milijuna eura.
U nacionalnom "online" kartičnom plaćanju najzastupljenije klađenje
HNB-ovi analitičari primjećuju da je kategorija restorana također visokozastupljena na fizičkim lokacijama, sa 615,3 milijuna eura, ali prisutna je i u "online" transakcijama, što odražava rastuću popularnost naručivanja hrane putem interneta.
No, među nacionalnim kartičnim transakcijama iniciranima s udaljenosti ili, popularnije rečeno, "online" kartičnom plaćanju, uvjerljvo je najzastupljenija kategorija klađenja i igara na sreću, u kojoj je lani izvršeno više od 11,5 milijuna transakcija, ukupne vrijednosti veće od 604 milijuna eura.
Sa 198,8 milijuna eura slijede usluge povezane s mjenjačnicama, novčanim doznakama i putničkim čekovima, telekomunikacijske usluge sa 182,3 milijuna eura te spomenuti ugostiteljski objekti, to jest restorani, koji su u "online" segmentu lani ostvarili gotovo 132 milijuna eura, podaci su središnje banke.
Međunarodne kartične platne transakcije su one gdje se izdavatelj kartice, to jest banka, nalazi u Hrvatskoj, a "prihvatitelj" platnih usluga u nekoj drugoj državi.
Kada je riječ o tim transakcijama izvršenim putem interneta, na prijenose novca i novčane doznake odnosi se njih ukupno 7,58 milijuna, vrijednosti 1,24 milijarde eura. Slijedi kategorija "financijske institucije - roba i usluge" sa 6,69 milijuna transakcija u vrijednosti od 909,45 milijuna eura, pa transakcije "trgovine odjećom - obiteljske trgovine", njih gotovo 2,85 milijuna vrijednih 308,57 milijuna eura, a tu su i putničke agencije i turistički operatori s gotovo 900 tisuća transakcija u vrijednosti od 268,28 milijuna eura.
Među ostalim važnim kategorijama su robne kuće, s 4,14 milijuna transakcija, vrijednosti 161 milijun eura, zatim trgovine muške i ženske odjeće s 2,56 milijuna transakcija i 178,43 milijuna eura, a također i financijske usluge te razne druge kategorije poput oglašavanja, zrakoplovnih prijevoznika i hotela, kažu iz HNB-a.
Kada su u pitanju međunarodna plaćanja karticama na prodajnim mjestima, lani ih je najviše zabilježeno u kategoriji namirnica i supermarketa - više od 9,9 milijuna u vrijednosti od 272,11 milijuna eura.
Slijede restorani i ugostiteljski objekti s 4,47 milijuna transakcija vrijednih 139,95 milijuna eura te hoteli i smještajne usluge s 882 tisuće transakcija u vrijednosti od 133,88 milijuna eura, navodi se, između ostalog, u HNB-ovoj publikaciji.
