Požari sve snažnije pogađaju europske zemlje, a profesionalni vatrogasci imaju sve važniju ulogu u odgovoru na sve teže požarne sezone. Kapaciteti za gašenje požara pritom se među državama članicama Europske unije znatno razlikuju.

Nekoliko europskih zemalja ove je godine teško pogođeno požarima. Već početkom kolovoza 2026. godina bila je najgora godina po opožarenoj površini u nekoliko država. Europska unija nastoji ojačati svoje kapacitete za odgovor na sve ozbiljnije požarne sezone.

Profesionalni vatrogasci, zajedno s protupožarnim zrakoplovima i helikopterima, ključni su dio tog sustava.

Prema podacima Eurostata, u Europskoj uniji je 2025. godine bilo 372.400 profesionalnih vatrogasaca, što čini 0,18 posto ukupnog broja zaposlenih, piše Euronews.

Riječ je o ukupnom broju vatrogasaca, a podaci ne pokazuju koliko ih je specijalizirano za gašenje šumskih požara. Eurostat vatrogasce opisuje kao osobe koje "sprječavaju, bore se protiv požara i gase ih, pomažu u drugim izvanrednim situacijama, štite živote i imovinu te sudjeluju u akcijama spašavanja". U tu su kategoriju uključeni i šumski vatrogasci, dok dobrovoljni vatrogasci nisu obuhvaćeni.

Gdje ima najviše profesionalnih vatrogasaca?

Općenito, zemlje s najvećim brojem stanovnika i najjačim gospodarstvima imaju i najveći broj profesionalnih vatrogasaca.

Njemačka je 2025. godine imala najviše profesionalnih vatrogasaca, njih 57.700. Slijedila je Francuska s 47.700, dok je Italija bila treća s 43.500 vatrogasaca.

Na četvrtom je mjestu bila Poljska s 40.000 profesionalnih vatrogasaca, a odmah iza nje Španjolska s 38.500.

U četiri najveća gospodarstva Europske unije – Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Španjolskoj – bilo je ukupno oko 187.400 profesionalnih vatrogasaca. Te su četiri zemlje zajedno činile 50,3 posto ukupnog broja profesionalnih vatrogasaca u EU-u.

Više od 20.000 profesionalnih vatrogasaca imale su i Rumunjska i Grčka, dok su Portugal i Češka imali više od 16.000.

Najmanje profesionalnih vatrogasaca imale su Cipar i Estonija, s manje od 2.000 u svakoj zemlji. Eurostatovi podaci pritom ne obuhvaćaju pet država članica EU-a.

Grčka i Hrvatska imaju najveći udio među zaposlenima

Kada se broj vatrogasaca promatra u odnosu na ukupan broj zaposlenih, prednjače Grčka s udjelom od 0,47 posto i Hrvatska s 0,43 posto. U obje zemlje taj je udio veći od 0,4 posto.

Portugal je na 0,33 posto, dok prosjek Europske unije iznosi 0,18 posto. Sve četiri najveće europske ekonomije imaju udio jednak ili manji od prosjeka EU-a. Italija je na 0,18 posto, Španjolska na 0,17 posto, Francuska na 0,16 posto, a Njemačka na 0,14 posto, prenosi N1.

Broj vatrogasaca u pojedinoj zemlji ipak predstavlja samo dio ukupnih kapaciteta. Tijekom posebno teških požarnih sezona države mogu zatražiti pomoć drugih europskih zemalja kada njihovi vlastiti resursi više nisu dovoljni.

EU koordinira pomoć preko granica

"Ni jedna zemlja ne bi se trebala sama suočavati sa šumskim požarima. Kroz naš Mehanizam civilne zaštite Europa brzo šalje zrakoplove, helikoptere i vatrogasce tamo gdje su najpotrebniji", izjavila je povjerenica EU-a za pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib u priopćenju 17. kolovoza.

Mehanizam civilne zaštite EU-a (UCPM) osmišljen je kako bi poboljšao koordinaciju u odgovoru na šumske požare. Prema Europskoj komisiji, kada nacionalni resursi budu pod pritiskom, države putem tog mehanizma mogu brzo dobiti pristup širem krugu vatrogasaca, zrakoplova i drugih kapaciteta za hitne intervencije.

Protupožarnu flotu EU-a čine 22 zrakoplova i pet helikoptera

Flota rescEU-a za 2026. godinu i europski bazen civilne zaštite uključuju 22 protupožarna zrakoplova i pet helikoptera.

Europska komisija upozorava da se zbog klimatskih promjena očekuje daljnji rast rizika od požara. Opasnost od šumskih požara proširila se i na područja koja ranije nisu bila izložena takvim požarima. Rizik više nije ograničen na Mediteran, već zahvaća i zemlje poput Češke, Njemačke i Švedske.

Prema podacima Our World in Data, zaključno s 31. tjednom ove godine, 2026. je bila četvrta najgora godina u EU-u po kumulativnoj opožarenoj površini od 2012. godine.

Do početka kolovoza u Europskoj uniji izgorjelo je 489.826 hektara. To je 13 posto više od prosjeka za isto razdoblje tijekom 14 godina, od 2012. do 2025.

Vlade EU-a 2024. potrošile 43,8 milijardi eura na zaštitu od požara

Države članice Europske unije izdvajaju znatna sredstva za protupožarne službe. Javna potrošnja na zaštitu od požara u cijeloj EU 2024. godine dosegnula je 43,8 milijardi eura, što je činilo 0,5 posto ukupne javne potrošnje.

Najviše je izdvojila Njemačka, 13,7 milijardi eura, a slijedila je Francuska sa 7,9 milijardi eura.

Grčka je 2024. godine na protupožarne službe potrošila nešto više od milijardu eura. To je činilo 0,9 posto ukupne državne potrošnje, što je najveći udio među državama EU-a i iznos ekvivalentan gotovo jednom euru na svakih 100 eura javne potrošnje.

Europa se suočava s rastom temperatura i rizika od požara

Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava. Prema podacima programa Copernicus, lipanj 2026. bio je najtopliji lipanj dosad zabilježen u zapadnoj Europi i drugi najtopliji na globalnoj razini.

Posljednje tri godine ujedno su bile tri najtoplije godine dosad zabilježene u svijetu – redom 2024., 2023. i 2025. godine.