fiskalizirano ipak više
Sezona iz ugostiteljskog kuta: Trgovine otimaju štedljive turiste, nekima je promet pao i 40 posto
Ilustracija (upmenu.com)
Iako je Udruga Glas poduzetnika krajem srpnja izvijestila da je ugostiteljima na obali promet pao od 20 do čak 40 posto, u Cehu ugostitelja Hrvatske obrtničke komore navode da je promet na razini lanjskog, ako ne i nešto veći zbog inflacije. Predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvoje Margan podsjeća da smo kao autodestinacija oslonjeni na zemlje srednje Europe, poput Austrije, Slovenije i Njemačke, a u tim zemljama školski praznici ne počinju u isto vrijeme, čak ni savezne njemačke pokrajine nemaju ujednačen početak školskih praznika, a ni Talijani tada još nisu krenuli na godišnje odmore, tako da u srednjem dijelu sezone, u srpnju, uvijek imamo manju "rupu" zbog čega se stvara dojam da je ugostiteljima pao promet.
Rast prometa
I podaci Porezne uprave o fiskaliziranim računima u ugostiteljstvu pokazuju rast prometa u odnosu na lanjski srpanj za 11 posto, odnosno fiskalizirano je računa od 891 milijun eura, a u istom mjesecu prošle godine 802 milijuna eura.
– Promijenila se struktura gostiju koji su malo zahtjevniji i vole da im se posveti malo veća pažnja, no oni su to spremni platiti. Ugostitelji koji nude vrijednost za novac dobro posluju, a oni kojima je cijena viša od kvalitete, oni bilježe pad. Oko gosta se treba potruditii, kaže Margan i dodaje da je turizam živo tkivo koje se stalno mijenja i kojemu se ugostitelji trebaju prilagoditi.
Pritom hotelski restorani i luksuzni objekti bilježe stabilnije poslovanje i bolju otpornost na poremećaje, dok manji ugostiteljski objekti i objekti "brze hrane" osjećaju najveći udar jer su direktno ovisni o svakodnevnoj, impulsnoj potrošnji prosječnih gostiju.
– Trgovina je preuzela ugostiteljskoj djelatnosti dio potrošnje od gostiju niže kupovne moći jer brojne trgovine nude hranu za van i stvaraju nam konkurenciju, a pritom trgovina ne mora zadovoljiti uvjete i standarde koji se traže od restorana, pojašnjava Margan i dodaje da su za to donekle krivi i sami ugostitelji jer za 30 do 50 eura kod nekih možete dobiti večeru i dvije čaše vina, dok će ugostitelji na plaži burger i dva piva također naplatiti 50 eura zbog velikih davanja i činjenice da ulazimo u drugi dio sezone, odnosno idemo prema kraju glavnog dijela sezone.
I podaci o fiskalizaciji pokazuju da promet u trgovinama na malo na obali raste brže nego u ugostiteljstvu. Dok ugostiteljstvo na razini sezone bilježi nominalni rast vrijednosti računa od oko 11 posto, trgovina na malo (posebice prehrambenim proizvodima) ostvaruje skok od 14 do 16 posto u turističkim regijama, a ukupna vrijednost fiskaliziranih računa u trgovini u srpnju je iznosila 1,85 milijardi eura.
Premda je u ovogodišnjem srpnju fiskaliziran veći iznos na računima, to ne znači da su turisti kupili veće količine hrane i pića, nego su više potrošili zbog viših cijena. Kada se oduzme učinak inflacije na rast fiskaliziranih računa, realni rast je u tom slučaju slabiji od spomenutih 11 posto u odnosu na lani i iznosi oko 7 posto. Zbog inflacije, odnosno visokih cijena, promijenile su se i navike gostiju koji troše opreznije, odlučuju se na vlastitu pripremu hrane ili kupnju u trgovinama. Primjetno je i da se gosti kraće zadržavaju u restoranima, a i iznos na računima je manji zbog pada potrošnje na "ekstra" artikle poput predjela, deserta ili skupljih vina jer se gosti češće odlučuju za samo jedno glavno jelo.
Radna snaga
Na promet ugostitelja svakako utječe i manjak radne snage, što utječe na kvalitetu usluge pa čak i na skraćivanje radnog vremena pojedinih objekata. Od oko 53 tisuće stranih radnika koji rade u sezoni, više od 60 posto ih dolazi iz zemalja našeg okruženja, podsjeća Margan, dok preostalih 40 posto čine svi ostali. S konobarima iz Nepala, Indije i Bangladeša smo zadnjih godina imali problema u komunikaciji s gostima, navodi Margan, dok su se najboljima pokazali Filipinci.
– Filipinima je njihova radna snaga izvozni proizvod, imaju kvalifikacije i znaju engleski jezik, kaže Margan.
Promet u ugostiteljstvu na obali tijekom turističke sezone inače bilježi značajne regionalne razlike. Najveći nominalni rast (s uračunatom inflacijom) od 12 posto bilježi Istarska županija zahvaljujući velikom broju autogostiju veće kupovne moći. Splitsko-dalmatinska županija je ostvarila nominalni rast od 10 posto, no izražen je trend polarizacije; dok grad Split i otoci Hvar i Brač bilježe visoku potrošnju, ugostitelji u manjim obalnim mjestima javljaju o padu broja narudžbi po stolu. Zadarska i Šibensko-kninska županija pak billježe blagi pad broja izdanih računa za dva posto, ali rast iznosa na računima od 8 do 11 posto što znači da je porast vrijednosti isključivo rezultat viših cijena hrane i pića. Isti trend bilježi i Dubrovačko-neretvanska županija dok Primorsko-goranska županija bilježi stabilan i uravnotežen trend s nominalnim rastom od oko 9 posto, pri čemu otoci Krk, Cres i Lošinj bilježe bolju potrošnju u odnosu na kopneni dio županije.
Inspektori "uprihodili" u proračun 540 tisuća eura
Državni inspektorat je od prvog travnja do prvog kolovoza proveo ukupno 13.143 inspekcijska nadzora u ugostiteljstvu, turizmu, trgovini i drugim djelatnostima povezanim s turističkom sezonom, od čega najviše u ugostiteljstvu (4.604 nadzora). Poseban naglasak stavljen je na suzbijanje neregistriranog pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu te je u tom smislu turistička inspekcija provela 1.656 nadzora, pri čemu je u 149 slučajeva utvrđeno neregistrirano pružanje usluga i nezakonito oglašavanje smještaja. Zbog utvrđenih povreda izrečeno je 98 mjera zabrane. Mjere zabrane izrečene su i ugostiteljima – pružateljima ugostiteljskih usluga koji su pružali usluge smještaja bez ishođenog rješenja Ministarstva turizma, odnosno nadležnog upravnog tijela, i to za jedan butik hotel, 13 apartmana, 24 sobe te dva kampa s ukupno 24 mobilne kućice i šest glamping šatora. Izrečene su novčane kazne u ukupnom iznosu od 124 tisuće eura, a oduzeta je i protupravno stečena imovinska korist u iznosu od 417.848 eura.
