Traženje odgovora
Slučaj seksualnog zlostavljanja maloljetnika godinama ostao bez javne reakcije: Zašto je svećenik Požeške biskupije tek sada maknut iz službe?
Ilustracija (Pexels)
Svećenik Požeške biskupije I. Ž., kojega se sumnjiči za teško seksualno zlostavljanje najmanje jednog maloljetnika, sa župničke je službe udaljen tek prije desetak dana, nakon što je slučaj dospio u javnost.
To su iz crkvenih krugova potvrdili i našem mediju, dok je Državno odvjetništvo potvrdilo da provodi izvide. Odgovori Hrvatske biskupske konferencije pritom otvaraju pitanje zašto svećenik nije ranije maknut iz pastoralne službe, unatoč tome što je o slučaju već bio vođen crkveni postupak.
Od Beča do Vatikana
Priču o teškim optužbama protiv svećenika Požeške biskupije prvi je razotkrio novinar Vanja Moskaljov? koji je na portalu dnevnik.hr objavio kako je spomenuti svećenik, inače dugogodišnji bliski suradnik požeškog biskupa u miru Antuna Škvorčevića, seksualno zlostavljao polaznika Međubiskupijskog sjemeništa (gimnazije) na zagrebačkoj Šalati.
Dogodilo se to prije više od 25 godina, kada je žrtva imala 16 godina. Zlostavljanje se nastavilo desetak godina, i nakon što je žrtva nastavila obrazovanje na Bogoslovnom sjemeništu u Đakovu na petogodišnjem filozofsko-teološkom studiju.
Godine 2012. mladić je otišao studirati bogosloviju u Beč, gdje je o seksualnom zlostavljanju koje je preživljavao ispričao kolegi sa studija. Taj je kolega pisao tadašnjem požeškom biskupu Antunu Škvorčeviću.
Dnevnik.hr navodi da je tada provedena i crkvena istraga, no ništa nije poduzeto. Cijelu priču o zlostavljanju ispričao je i tadašnjem bečkom nadbiskupu, kardinalu Christophu Schönbornu, poznatom po tome da se snažno zauzimao za provođenje istraga o seksualnom zlostavljanju u Crkvi.
?On je, prema pisanju medija, o tome 2018. godine obavijestio hrvatske biskupe.
O tome smo pokušali saznati i od kardinala Schönborna, no dobili smo odgovor Georga Schimmerla, kardinalova glasnogovornika, koji nam je zahvalio na javljanju, no i dodao da "kardinal neće dati intervju na ovu temu."
– Nadam se da ćete imati razumijevanja za to što kardinal Schönborn neće dati intervju o ovom pitanju. No, želi naglasiti kako vjeruje da će Hrvatska biskupska konferencija i Sveta Stolica ovom slučaju pristupiti pažljivo i u skladu s apostolskim pismom pape Franje "Vos estis lux mundi".
Nedvojbeni prioritet mora biti zaštita žrtava, odgovorio nam je Georg Schimmerl.
Na ponovni upit da ne tražimo intervju, već samo informaciju koji su hrvatski biskupi obaviješteni, glasnogovornik Schimmerl je odgovorio da može samo ponoviti ono što nam je već napisao.
U međuvremenu, dnevnik.hr je objavio kako je Vatikan od 2024. do 2025. proveo istragu o ovom slučaju, a njezini rezultati, kao i upute o daljnjem postupanju poslane su Hrvatskoj biskupskoj konferenciji (HBK) u travnju ove godine. U tekstu se navodi i da iz dokaza prikupljenih u istrazi proizlazi nesumnjiva krivnja osumnjičenog svećenika.
Odgođena reakcija
Iz HBK-a u odgovoru na naš upit da komentiraju ove navode, kažu kako pojedine informacije u tekstu nisu točno prenesene:
– Prije svega, nije točna tvrdnja da je Dikasterij za nauk vjere utvrdio krivnju svećenika i naložio njegovo kažnjavanje. Nadležni Dikasterij odredio je provođenje kanonskog kaznenog postupka.
O eventualnoj kaznenoj odgovornosti odlučuje se u samom postupku, a ne prije njegova provođenja. Nadalje, nije točna ni informacija da je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša imenovao službenike toga postupka.
Budući da je riječ o svećeniku Požeške biskupije, za vođenje postupka nadležan je požeški biskup Ivo Martinović. Nakon što su crkvena tijela o slučaju obavijestila nadležne civilne vlasti, na njihovo je izričito traženje kanonski kazneni postupak privremeno odgođen do završetka civilne istrage, kako se ni na koji način ne bi ugrozilo ili kompromitiralo provođenje postupka pred nadležnim državnim tijelima.
Da se, usporedno s kanonskim postupkom, slučajem bave i pravosudna tijela, potvrđuje i odgovor koji smo dobili iz DORH-a: "Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu, u predmetu na koji se odnose upit i dopuna upita, poduzima mjere i radnje radi utvrđivanja svih relevantnih činjenica potrebnih za donošenje zaključka o postojanju osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti."
No, činjenica je da iz HBK-a, u odgovoru koji smo dobili, nisu negirali da su bili obaviješteni o slučaju. Pozivaju se na civilne vlasti kao razlog zašto nisu ništa poduzeli, ali to opet otvara pitanje zašto svećenik nije maknut sa službe barem tada kada je HBK bila obaviještena, a ne tek u danima nakon što je prvi put ova priča izašla u javnost 23. srpnja ove godine.
Spomenimo i prvi odgovor koji smo dobili iz HBK-a dok smo pokušavali rekonstruirati slučaj. Tada su nam iz HBK-a istaknuli da "najoštrije osuđuju svaki oblik zlostavljanja i izražavaju duboko žaljenje zbog patnje žrtava" te u odgovoru koji potpisuje Zvonimir Ancić, predstojnik Tiskovnog ureda HBK-a, naveli: "Izvješćujemo Vas da je HBK, po zaprimanju konkretnih navoda o mogućem počinjenju kaznenog djela, poduzeo sve radnje iz svoje nadležnosti.
Imenovani je svećenik bez odgode razriješen svih službi i funkcija unutar tijela i ureda Konferencije, a cjelokupna saznanja i raspoloživa dokumentacija proslijeđeni su nadležnim državnim tijelima.
Budući da su službeni izvidi i kanonski postupci u tijeku, zakonske odredbe o tajnosti istrage, kao i primarna briga za zaštitu žrtava, onemogućuju nam iznošenje kronoloških detalja ili podataka o uključenim osobama.
Iznošenje takvih informacija moglo bi ugroziti integritet samog postupka. Ovim očitovanjem obuhvaćene su sve mjere koje je Hrvatska biskupska konferencija poduzela i koje se, uvažavajući povjerljivost procesa, mogu javno iznijeti.
Hrvatska biskupska konferencija ostaje dosljedna načelu nulte tolerancije prema nasilju te u potpunosti surađuje s institucijama do konačnog rasvjetljavanja svih činjenica."
Iz Hrvatske biskupske konferencije istaknuli su kako odluke o statusu i službama svećenika unutar njegove matične biskupije nisu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti dijecezanskog biskupa.
Odgovori biskupa
Kako bismo što više saznali o ovom slučaju, proteklih smo tjedana pisali na više adresa, počevši od svećenika koji su u tom razdoblju bili na službi u Međubiskupijskom sjemeništu, pa do nadležnih biskupa, kao i drugih koji bi nam potencijalno mogli reći nešto više.
Dobili smo nekoliko odgovora, uključujući i odgovore trojice hrvatskih biskupa, no indikativan je bio, do najnovijih informacija, izborom riječi, odgovor jednoga svećenika (podaci poznati redakciji) koji je bio duhovnik u Međubiskupijskom sjemeništu na Šalati.
On je na naš upit o slučaju odgovorio: "Nemam nikakvih saznanja o tome, a duhovnika veže ispovjedna tajna." Na naš ponovni upit može li nas onda uputiti na nekoga tko bi mogao nešto reći o tome, samo je kratko odgovorio: "Poštovani, već sam Vam odgovorio i, nažalost, više Vam nemam što reći."
Odgovor smo dobili i od danas srijemskog biskupa Fabijana Svaline, koji je bio prefekt-odgojitelj u Međubiskupijskom sjemeništu na Šalati.
– Kao odgojitelj u Međubiskupijskom sjemeništu na Šalati u Zagrebu djelovao sam kao prefekt-odgojitelj od rujna 1998. do ljeta 2004. Spomenuti svećenik Požeške biskupije (I. Ž.) bio je na Šalati kao pomoćnik odgojitelja od jeseni 1998. do svibnja 1999. godine (otprilike osam mjeseci).
Za vrijeme moje odgojiteljske službe nikada nije došla niti jedna prijava ili možebitna indicija o seksualnom zlostavljanju sjemeništaraca. Nisam od nikoga, bilo osobno ili na bilo koji drugi način, informiran o navodnom slučaju seksualnog ili bilo kakvog drugog zlostavljanja sjemeništaraca, odgovorio nam je srijemski biskup Svalina.
Na naš izravan upit odgovorio nam je Želimir Puljić, zadarski nadbiskup u miru koji je bio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije od 2012. godine do 2018. godine.
– Primio sam Vaš dopis kojim tražite odgovore na pitanja gledom medijskih napisa o mogućoj aferi zlostavljanja u sjemeništu na Šalati. Izvan Zadra sam pa samo kratko javljam da od 2012. do 2022. dok sam bio predsjednik o tome se nije raspravljalo na sjednicama HBK-a.
U dopisu spominjete dopis iz 2018. bečkog kard. Schönborna. Bilo bi potrebno doći do tog pisma ili do izjave samog kardinala. Poznato Vam je da Crkva zlostavljanje maloljetnika uvrštava među zločine koji ne zastarijevaju.
I žalosna je, stidi se i kaje zbog svakog slučaja u crkvenim redovima. Stoga podržava i potiče sve, posebice djelatnike obavijesnih sredstava, neka budu na strani žrtava, ne samo kad su u pitanju crkvene institucije, već i drugi segmenti društva gdje se takve perverzije i zločini događaju.
A njih ima ne samo u obiteljima, već i u odgojnim zavodima, školama, vojarnama, internatima, sportskim i turističkim udrugama. Valja nam, dakle, svima biti budni i odgovorni!", odgovorio nam je Želimir Puljić, zadarski nadbiskup emeritus.
Puljić je u nastavku odgovora podsjetio na upozorenja pokojnog pape Franje o seksualnom iskorištavanju djece, uključujući i fenomen tzv. seks-turizma, poručivši kako "perverzija ne poznaje i ne priznaje granice" te da je zato Sveto Pismo s pravom upozorava "budni budite i u svako doba molite".
Traženje odgovora
Upit o ponašanju svećenika I. Ž., kao i o tome kako to da je, ako nije bilo problema, u Međubiskupijskom sjemeništu služio samo osam mjeseci, poslali smo i mons. Jurju Batelji, koji je u to vrijeme bio rektor sjemeništa, no odgovor do objave teksta nismo dobili.
Za očitovanje smo se obratili i požeškom biskupu mons. Ivi Martinoviću te njegovu prethodniku, biskupu u miru Antunu Škvorčeviću, čiji je prozvani svećenik godinama bio bliski suradnik. Prvi upit Požeškoj biskupiji poslali smo 29. srpnja, a odgovore do objave teksta nismo dobili.
Pokušali smo kontaktirati i prozvanog svećenika, no nije odgovorio ni na telefonski poziv ni na poruku poslanu na broj mobitela objavljen na mrežnoj stranici župe u kojoj je do nedavno služio.
Hranić: Nisam ništa vidio ni čuo
Na naš upit odgovorio je i nadbiskup Đakovačko-osječke nadbiskupije Đuro Hranić. Njega smo kontaktirali budući da se navodi da je mladić trpio zlostavljanje i nakon što je nastavio obrazovanje na Bogoslovnom sjemeništu u Đakovu na petogodišnjem filozofsko-teološkom studiju.
– Nemam baš nikakvih saznanja o bilo kakvom zlostavljanju u našem Bogoslovnom sjemeništu u Đakovu, a niti u Zagrebu. Ne znam ni za kakve materijale i dokaze o tome, niti sam išta vidio ili čuo.
I. Ž. nije nikada bio niti u formaciji, niti na službi u Bogoslovnom Sjemeništu u Đakovu i nikada ništa nisam čuo o njegovu navodno neprihvatljivom ponašanju, odgovorio nam je nadbiskup Hranić.
Upit o ovom slučaju smo još ranije poslali Apostolskoj nuncijaturi u Zagrebu, kao i pojedinim članovima Dikasterija za biskupe u Vatikanu.
