rasprava o budućnosti
Akademski sindikat traži promjene: Među prijedlozima usklađivanje plaća, više odmora i rad od kuće
(Foto: Akademski sindikat)
Akademski sindikat pozvao je zaposlenike u javnim službama na aktivno uključivanje u raspravu o budućnosti sustava znanosti i visokog obrazovanja, uoči novog razdoblja kolektivnog pregovaranja o pravima zaposlenika.
U priopćenju koje potpisuje Dominik Tomislav Vladić, povjerenik podružnice Akademskog sindikata na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, ističe se kako kolektivni ugovor ne bi trebao biti samo instrument za uređivanje plaća i materijalnih prava, već temelj za stvaranje boljih radnih uvjeta, zadržavanje stručnih kadrova i privlačenje novih zaposlenika.
Iz Sindikata upozoravaju na izazove s kojima se javne službe suočavaju – od nedostatka stručnih kadrova i konkurencije privatnog sektora do sve većeg opterećenja zaposlenika koji ostaju u sustavu. Smatraju kako su potrebne promjene koje će omogućiti dugoročni razvoj ljudskih potencijala i veću sigurnost zaposlenika.
Među prijedlozima koje Akademski sindikat želi otvoriti u pregovorima nalazi se ukidanje ograničenja od 30 dana godišnjeg odmora, mogućnost uplate u treći mirovinski stup iz bruto plaće na zahtjev zaposlenika te dodatnih pet dana godišnjeg odmora za radnike u deficitarnim zanimanjima.
Sindikat predlaže i usklađivanje plaća sa stopom inflacije, pravo na rad od kuće kada to priroda posla omogućuje, financiranje dopunskog zdravstvenog osiguranja zaposlenika te povećanje osnovice za isplatu pomoći u slučaju dugotrajne bolesti.
Na popisu zahtjeva su i uvođenje godišnjeg fonda za stručno usavršavanje svakog zaposlenika, dodatak na plaću za rad u deficitarnim zanimanjima, dodatni dan godišnjeg odmora za svakih pet godina neprekidnog rada kod istog poslodavca te uvođenje indeksa razvijenosti koji bi omogućio prilagodbu plaća u regijama s višim troškovima života.
Poseban naglasak stavljen je i na potrebu jačeg nadzora nad poslovanjem poslodavaca od strane neovisnih vanjskih tijela, zbog, kako navode, učestalog netransparentnog trošenja javnog novca.
"Ulaganje u zdravlje zaposlenika i njihovo stručno usavršavanje ne predstavlja trošak, već ulaganje u kvalitetu javnih usluga koje pružamo građanima", poručuju iz Akademskog sindikata.
Sindikat smatra kako novi kolektivni ugovor mora prepoznati vrijednost iskustva i dugogodišnjeg rada u sustavu javnih službi, ali i omogućiti suvremenije oblike organizacije rada tamo gdje je to moguće.
U priopćenju se poziva zaposlenike i članove Sindikata na uključivanje u raspravu o budućnosti sustava znanosti i visokog obrazovanja, uz naglasak na važnost otvorenog dijaloga i argumentirane rasprave.
Također, kao poticaj za razmišljanje izdvajaju dva članka koji iz različitih perspektiva otvaraju važne teme o položaju zaposlenika u sustavu znanosti i javnih službi. Prvi upozorava na probleme akademskog sustava, pitanja odgovornosti, akademskog integriteta i posljedice koje dugogodišnje zanemarivanje tih problema ima na kvalitetu znanstvenog rada i razvoj visokog obrazovanja.
Kao jedan od primjera autorica članka profesorica Livia Puljak, koja se od 2020. svake
godine nalazi u 2 posto najcitiranijih znanstvenika na svijetu, navodi pojavu "akademskih
parazita", odnosno osoba koje bez stvarnog znanstvenog doprinosa koriste svoj položaj kako bi prisvajale autorstvo, mentorstvo ili druge akademske zasluge, čime narušavaju povjerenje u sustav i demotiviraju istraživače.
Drugi analizira usporedbe plaća u javnom i privatnom sektoru te pokazuje kako se u javnom prostoru često iznose pojednostavljene ili pogrešne interpretacije statističkih podataka, zbog čega se stvara iskrivljena slika o položaju zaposlenika u javnim službama. Kao konkretan primjer autor članka navodi praksu dijela poslodavaca u privatnom sektoru da zaposlenike prijavljuju na minimalnu ili nižu osnovnu plaću, dok značajan dio njihovih ukupnih primanja isplaćuju kroz neoporezive nagrade, prigodne nagrade, dodatke, dnevnice, naknade za prehranu, prijevoz i druge primitke koji se ne vode kao plaća. Takvi zaposlenici u praksi mogu ostvarivati znatno veća ukupna primanja od zaposlenika u javnim službama, iako službena statistika njihovih plaća stvara drukčiji dojam.
O toj temi na mrežnim stranicama Akademskog sindikata objavljena je i analiza profesora Damira Stanzera koja detaljnije objašnjava metodološke pogreške u usporedbama plaća i važnost tumačenja službenih podataka.
