Mreža telemedicinskih centara
Liječenje na daljinu mijenja zdravstvo: Nešto na što se čekalo godinu i pol, sad nalaz stigne u danu
Ilustracija (Pexels)
Još dvadesetak novih zdravstvenih ustanova, mahom privatnih poliklinika iz Zagreba, Splita, Poreča i Omišlja, priključuje se ovih dana Mreži telemedicinskih centara koja danas obuhvaća 150 javnih i 10 privatnih zdravstvenih ustanova s ukupno 260 telemedicinskih centara. Liječenje na daljinu, od očitanja EKG, RTG ili MR nalaza do specijalističkog mišljenja i propisivanja tretmana, dostupno je danas u zdravstvenim ustanovama diljem Hrvatske, od bolnica do domova zdravlja.
Brža dijagnostika
Prema podacima Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM), broj usluga u zadnjem je desetljeću višestruko povećan, a koliko to benefita donosi pacijentima kojima je potrebna brza medicinska usluga, ne treba ni govoriti. Tako je, na primjer, 2011. godine u Hrvatskoj pruženo ukupno 1.013 telemedicinskih usluga, 2020. godine 63.409, a 2025. godine čak 202.141 telemedicinska usluga, što znači da se samo u zadnjih pet godina broj ovakvih usluga utrostručio. Iako se u okviru nacionalne Mreže telemedicinskih centara ne organiziraju posebne telemedicinske usluge namijenjene turističkoj sezoni ili turistima, činjenica je da je ovakva medicinska podrška dragocjena upravo ljeti, kad na Jadranu borave stotine tisuća turista.
Telemedicina se trenutno najviše koristi na području radiologije, a posljednjih godina bilježi se značajan rast broja psihijatrijskih i kardioloških telemedicinskih usluga. Medicina "na daljinu" zastupljena je i u brojnim drugim područjima medicine, primjerice neurologije, transfuzije, pulmologije i hemodijalize. Telemedicinske usluge pritom uključuju digitalnu razmjenu nalaza, snimaka i očitanja, postavljanje dijagnoze, liječenje na daljinu i mogućnost drugog stručnog mišljenja.
U praksi, telemedicina je u nekim krajevima značajno skratila vrijeme čekanja na kardiološku dijagnostiku i rasteretila bolnički sustav. Pokazuje to primjer ozaljske ispostave Doma zdravlja Karlovačke županije. Prije uvođenja telemedicinske usluge pacijenti su na postavljanje holtera EKG-a morali odlaziti u Opću bolnicu Karlovac, gdje su zbog velikih lista čekanja na pregled čekali od šest mjeseci do čak godinu i pol dana.
– Kada smo dobili mogućnost telemedicinske usluge, situacija se potpuno promijenila. Pacijentu danas postavimo holter, sutradan ga skinemo, a podaci se elektronički šalju kardiologu u bolnici u Dugoj Resi. Nalaz je očitan tijekom istog dana i odmah ga dobivamo, pojašnjava Nada Diković, voditeljica Ispostave Ozalj DZ Karlovačke županije. U ambulanti doma zdravlja svakog dana obradi se najmanje jedan pacijent, a nerijetko i dva. Time se, ističe, značajno rasterećuju bolnice, dok pacijenti brže dolaze do dijagnoze i potrebne terapije.
Dostupnija skrb
Posebnu korist od telemedicine imaju stanovnici udaljenih dijelova ozaljskog područja, osobito starija populacija. Dom zdravlja pokriva oko 9.000 stanovnika grada Ozlja te općina Kamanje, Žakanje i Ribnik, a mnoga su naselja udaljena i više od 30 kilometara od ambulante. Do uvođenja telemedicinskih usluga za svaki je ovakav pregled trebalo organizirati sanitetski prijevoz. Pacijente je sanitet ujutro vozio na postavljanje holtera, vraćao kući, a zatim ponovno dolazio po njih sljedećeg dana kako bi uređaj bio skinut i nalaz očitan u bolnici. Danas dio tih pregleda obavlja i mobilna ambulanta koja prema rasporedu obilazi teren. Medicinska sestra može na licu mjesta napraviti EKG, po potrebi postaviti holter te organizirati daljnju obradu bez dolaska pacijenta u ambulantu.
– Time smo smanjili potrebu za prijevozom, rasteretili sanitetsku službu i omogućili bržu i dostupniju zdravstvenu skrb, ističe Diković.
Holter EKG trenutačno je glavni telemedicinski oblik dijagnostike u Ozlju, dok se u budućnosti planira proširenje usluge na spirometriju. Ultrazvučna dijagnostika dostupna je zahvaljujući dolasku liječnika iz Opće bolnice Karlovac, dok RTG dijagnostiku još nemaju. Ovakav model praćenja pacijenata, ističe čelnica ispostave, dragocjen je jer pacijenti ne moraju na pretragu čekati mjesecima, a riječ je o dijagnostici koja je nazaobilazna u otkrivanju kardiovaskularnih bolesti, jednog od najvećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj. Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u Hrvatskoj, od njih godišnje umre više od 20.000 ljudi, a uzrokuju gotovo 40 posto svih smrtnih slučajeva u zemlji. U takvim okolnostima, dostupnost holter EKG-a, makar i putem telemedicine, dragocjena je za očuvanje ljudskih života.
Presudne minute
U KBC-u Rijeka na godišnjoj razini razmijeni se više od 10.000 radioloških nalaza i snimaka u svrhu dijagnostike na daljinu. Osim toga, tijekom 2025. godine obavljeno je ukupno 3.957 očitanja holtera EKG-a i holtera arterijskog tlaka (KMAT), što omogućuje kvalitetnije praćenje bolesnika s kroničnim bolestima, kažu u toj bolnici. Broj usluga redovito raste tijekom turističke sezone, osobito u hitnim slučajevima i pri donošenju odluka o daljnjem liječenju. Najveći broj telemedicinskih usluga odnosi se na radiologiju, neurologiju, neurokirurgiju, kardiologiju i nefrologiju, a značajan dio odnosi se na hitna stanja u kojima je brzina donošenja odluke od presudne važnosti.
– Telemedicina omogućuje trenutačnu razmjenu radioloških snimaka i konzultacije između zdravstvenih ustanova, čime se ubrzava procjena i donošenje odluke o daljnjem liječenju. To je osobito važno kod akutnog moždanog udara, kada je potrebno u najkraćem mogućem roku procijeniti ispunjava li pacijent kriterije za mehaničku trombektomiju, kao i kod drugih hitnih neuroloških stanja, uključujući moždane aneurizme, ističu u KBC-u Rijeka.
Vrijednost telemedicine potvrđuju i u KBC-u Osijek, gdje mjesečno obave oko 400 takvih usluga. Najčešće se radi o kardiovaskularnim bolestima, traumama prsišta, traumatizmu kod djece te ozljedama glave i kralježnice. U većini slučajeva radi se također o hitnim stanjima.
