Građani koji su dio radnog vijeka proveli u Hrvatskoj, a dio u Njemačkoj, ne gube godine staža ostvarene u jednoj od tih država. Prema pravilima Europske unije, razdoblja osiguranja mogu se zbrajati pri utvrđivanju ispunjava li osoba uvjete za mirovinu, piše Lika Online, a prenosi N1. 

To, međutim, ne znači da Hrvatska i Njemačka isplaćuju jednu zajedničku mirovinu. Svaka država zasebno utvrđuje pravo i izračunava dio mirovine koji se odnosi na staž ostvaren u njezinu sustavu. Osoba zato u pravilu prima hrvatsku i njemačku mirovinu kao dvije odvojene isplate.

Kada osoba nema dovoljno staža samo u jednoj državi, nadležna institucija mora pri provjeri uvjeta uzeti u obzir i razdoblja osiguranja ostvarena u drugoj članici Europske unije.

Primjerice, ako radnik nema dovoljno godina osiguranja u Njemačkoj da bi samo na temelju njemačkog staža ispunio određeni minimalni uvjet, mogu se uzeti u obzir i godine provedene u hrvatskom sustavu. Isto vrijedi i u suprotnom smjeru, piše Lika Online.

Ta se razdoblja ne prenose iz jedne države u drugu niti se doprinosi spajaju na jednom računu. Zbrajanje služi ponajprije kako radnik zbog preseljenja unutar Europske unije ne bi ostao bez prava na mirovinu.

Njemačka će izračunati mirovinu na temelju razdoblja osiguranja i zarade evidentiranih u Njemačkoj, dok će Hrvatska izračunati dio koji proizlazi iz hrvatskog mirovinskog staža.

Iznosi zato ne moraju biti jednaki. Oni ovise o duljini osiguranja, uplaćenim doprinosima, plaćama, dobi odlaska u mirovinu i pravilima koja vrijede u svakoj državi.

U postupku se može napraviti i takozvani razmjerni obračun. Institucija najprije računa teoretski iznos kao da je sav staž ostvaren u toj državi, a zatim određuje razmjerni dio koji odgovara stvarno ostvarenim godinama osiguranja u njezinu sustavu. Isplaćuje se iznos koji proizlazi iz primjene odgovarajućih nacionalnih i europskih pravila.

Osoba koja živi u Hrvatskoj zahtjev za mirovinu u pravilu podnosi Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. HZMO zatim pokreće postupak i razmjenjuje potrebne podatke s njemačkim nositeljem mirovinskog osiguranja.

Osoba koja živi u Njemačkoj zahtjev najčešće podnosi Deutsche Rentenversicherungu. Njemačka institucija tada obavještava hrvatsku stranu i pokreće postupak za utvrđivanje prava na hrvatski dio mirovine, piše Lika Online.

U pravilu je dovoljan jedan zahtjev kojim se pokreće postupak u svim državama u kojima je osoba bila osigurana. Ako podnositelj nikada nije radio u državi u kojoj sada živi, zahtjev se obično podnosi instituciji države u kojoj je posljednji put radio.

Povezane vijesti

• Zavod za mirovinsko osiguranje slučajno isplatio veće mirovine. KORISNICI JOŠ UVIJEK NISU OBAVIJEŠTENI DA ĆE NOVAC MORATI VRATITI
• Sve što morate znati o obiteljskoj mirovini na jednom mjestu: Tko ju može ostvariti, pod kojim uvjetima i kome se isplati
• Mnogi koji su se ove godine umirovili još čekaju rješenja, a u međuvremenu dobivaju mizeran iznos