Sve na jednom mjestu
Od danas na snazi velike promjene: Evo što se mijenja za vozače, umirovljenike, kupce i iznajmljivače
Ilustracija (Pexels)
Od prvog srpnja, vozače i ljubitelje internetske kupovine dočekuju prva u nizu značajnih novosti. Vlasnici lakih gospodarskih vozila do 3,5 tone koja se koriste u međunarodnom prijevozu suočavaju se s obvezom ugradnje pametnih tahografa druge generacije, investicijom koja se kreće od 1100 do 2000 eura po vozilu. Istovremeno, od sedmog srpnja sva novoregistrirana vozila u Europskoj uniji morat će biti opremljena naprednim sigurnosnim sustavima, uključujući inteligentnu pomoć za kontrolu brzine i takozvanu “crnu kutiju” koja snima podatke u slučaju sudara. Za one koji naručuju robu izvan EU, ukida se dosadašnje oslobođenje od carine za pošiljke male vrijednosti. Na sve pakete vrijednosti do 150 eura, popularne s platformi poput Sheina i Temua, uvest će se nova carinska pristojba od tri eura, što je tek uvod u sveobuhvatnu carinsku reformu koja se očekuje 2028. godine, prenosi Poslovni.hr
Možda i najvažnije promjene odnose se na umirovljenike, koji od prvog srpnja ulaze u novu eru mirovinskog sustava. Sabor je usvojio novi Zakon o mirovinskom osiguranju s ciljem podizanja prosječne mirovine s 645 na najmanje 800 eura do kraja mandata Vlade. Uvodi se trajni godišnji dodatak, popularno nazvan 13. mirovina, čiji će iznos ovisiti o godinama staža. Značajna novost je i ukidanje penalizacije za prijevremeni odlazak u mirovinu za sve koji navrše 70 godina, što će im primanja povećati u prosjeku za šezdesetak eura. Umirovljenicima će biti dopušten rad na puno radno vrijeme uz primanje 50 posto mirovine, dok će majke za svako rođeno ili posvojeno dijete dobivati 12 mjeseci priznatog staža umjesto dosadašnjih šest, što im mirovinu povećava za otprilike tri posto po djetetu. Istovremeno, dobna granica za odlazak žena u starosnu mirovinu od siječnja 2026. raste za tri mjeseca na 64 godine, s planom postupnog izjednačavanja s muškarcima na 65 godina do 2030.
Promjene se osjećaju i u zdravstvu te bankarskom sektoru. Od prvog srpnja, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje prestaje pokrivati troškove za dentalni amalgam, odnosno “crne plombe”, koje će građani ubuduće morati plaćati iz vlastitog džepa. Istovremeno, od veljače je poskupjelo dopunsko zdravstveno osiguranje, čija nova cijena iznosi 15 eura mjesečno, odnosno 180 eura godišnje. Kako bi se olakšao pritisak na kućne budžete, sve banke od početka godine moraju ponuditi besplatan paket osnovnih bankarskih usluga svima koji primaju redovita primanja poput plaće ili mirovine. Ovaj paket uključuje otvaranje i održavanje računa, debitnu karticu, internetsko bankarstvo te uplate i isplate gotovine, a korisnici ga moraju sami zatražiti u poslovnici banke.
Hrvatsko tržište rada, na kojem je već registrirano više od 105.000 radnika iz trećih zemalja, također je obuhvaćeno dubinskim reformama. Vlada je postrožila pravila za poslodavce i uvela jasnije standarde za smještaj stranih radnika. Prema novom pravilniku, svaki radnik mora imati osigurano najmanje 14 četvornih metara stambenog prostora, uz dodatnih šest kvadrata za svaku iduću osobu. Smještaj mora imati odvojene prostore za spavanje i boravak, sanitarni čvor i funkcionalnu infrastrukturu. Ključna je odredba da najamnina ne smije prelaziti 30 posto neto plaće radnika i ne smije se automatski odbijati od plaće, čime se želi stati na kraj praksama koje su radnike dovodile u dužničko ropstvo. Uvedeni su i obvezni zdravstveni pregledi te provjera cjepnog statusa za sve koji prvi put traže dozvolu boravka i rada, usklađujući se s EU Paktom o migracijama i azilu.
Novi porezi i stroža pravila za iznajmljivače
U sklopu antiinflacijskog paketa, Vlada je pripremila i porezne izmjene koje ciljaju na suzbijanje prekomjernih profita. Za srednje i velike poduzetnike uvodi se poseban porez na ekstraprofit. Ako im bruto profitna marža u 2026. godini poraste za više od 15 posto u odnosu na trogodišnji prosjek, taj će se višak oporezivati stopom od čak 50 posto. Istovremeno, najavljeno je i veće porezno opterećenje za privatne iznajmljivače u turizmu te dio obrtnika s paušalnim oporezivanjem. Ove mjere prate i nova, stroža pravila za kratkoročni najam. Prema novom Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, svi iznajmljivači apartmana i kuća za odmor morat će ishoditi jedinstveni registracijski broj koji će biti vidljiv na svim digitalnim platformama poput Booking.com-a i Airbnb-a. Cilj je uvesti red na tržište, suzbiti neregistriranu djelatnost i osigurati transparentnost, a oni koji ne ishode broj neće moći oglašavati svoje kapacitete.
Digitalizacija kao nova stvarnost
Sveobuhvatna digitalizacija postaje ključna poluga modernizacije države. Projekt “Fiskalizacija 2.0” od početka godine uveo je obvezu izdavanja, slanja i primanja e-računa za sve poslovne subjekte u sustavu PDV-a, dok će do siječnja 2027. to postati obveza za sve poduzetnike. Time se smanjuje administrativno opterećenje i ukida niz starih obrazaca. Ovaj trend vidljiv je i na granicama, gdje je u travnju u punu primjenu ušao EU Sustav ulaska i izlaska (EES), koji zamjenjuje ručno pečatiranje putovnica automatskim bilježenjem biometrijskih podataka. Uskoro stiže i sustav ETIAS, koji će zahtijevati prethodnu autorizaciju za putnike iz 59 zemalja. Komunikacija poslodavaca s vlastima seli se na platformu e-Građani, a tradicionalni popis stanovništva zamjenjuje se Središnjim registrom stanovništva, kontinuirano ažuriranom bazom podataka. Ove promjene zajedno stvaraju slojevit, digitalno povezan sustav koji mijenja način na koji građani i poduzetnici komuniciraju s državom.
