Kompletan vodič
Tko i kada ima pravo na starosnu mirovinu: Uvjeti, dob i iznimke
(Snimila Ana Krizanec)
Pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši propisane godine života i najmanje 15 godina mirovinskog staža i 65 godina života.
Osiguranik je osoba koja je uključena u mirovinsko osiguranje i za koju se po osnovi rada, djelatnosti ili drugog propisanog statusa evidentira mirovinski staž.
Mirovinski staž je razdoblje koje se osobi priznaje u mirovinskom osiguranju, najčešće na temelju rada i plaćenih doprinosa, ali i beneficija, ako ih ima, piše portal Moje vrijeme.
U prijelaznom razdoblju od 2020. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi, ali uz zadržavanje uvjeta 15 godina mirovinskog staža.
Dobna granica u prijelaznom razdoblju postupno raste, a od 1. siječnja 2030. žene i muškarci ostvaruju pravo na starosnu mirovinu pod istim uvjetima.
Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ima osoba koja navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja.
U 41 godinu staža osiguranja uračunava se staž osiguranja u efektivnom, stvarnom trajanju. Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ne može steći osiguranik koji ispunjava uvjete za redovitu starosnu mirovinu.
Kada se stječe pravo na mirovinu
Pravo na starosnu mirovinu i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika stječe se od dana kada su ispunjeni uvjeti za mirovinu i nakon prestanka osiguranja. To se odnosi na prestanak zaposlenja, obavljanje obrtničke ili poljoprivredne djelatnosti i druge osnove osiguranja.
Iznimka su osiguranici koji su na osnovi izmijenjenog ugovora o radu nastavili raditi do polovice punog radnog vremena. Oni mogu i bez prestanka radnog odnosa steći pravo na starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika.
Od 1. siječnja 2026. pravo na starosnu mirovinu bez prestanka obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza osiguranja mogu ostvariti i osiguranici s navršenih 65 godina života koji su obrtnici, osobe koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost, roditelji njegovatelji, njegovatelji prema propisima o socijalnoj skrbi, udomitelji i osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima.
Pravo na mirovinu pripada najranije od prvog idućeg dana nakon prestanka radnog odnosa ako je zahtjev podnesen u roku od šest mjeseci od prestanka osiguranja.
Ako je zahtjev podnesen nakon roka od šest mjeseci od prestanka osiguranja, odnosno prestanka radnog odnosa, osiguranik ima pravo na mirovinu najranije šest mjeseci unatrag, računajući od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva.
Snižavanje dobne granice kod beneficiranog staža
Dobna granica za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu snižava se ovisno o stupnju povećanja staža. Snižava se za po jednu godinu za određeni zakonom propisani broj godina staža osiguranja koji se za efektivno navršenih 12 mjeseci računa s povećanim trajanjem.
Dobna granica snižava se:
- po jednu godinu za svakih 6 godina staža osiguranja koji se za efektivno navršenih 12 mjeseci računa kao 14 mjeseci staža osiguranja
- po jednu godinu za svakih 5 godina staža osiguranja koji se računa kao 15 mjeseci staža osiguranja
- po jednu godinu za svake 4 godine staža osiguranja koji se računa kao 16 mjeseci staža osiguranja
- po jednu godinu za svake 3 godine staža osiguranja koji se računa kao 18 mjeseci staža osiguranja
Od 1. siječnja 2019. osiguranicima koji su ostvarili staž osiguranja s povećanim trajanjem s različitim stupnjem povećanja, dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu snižava se ako su proveli propisani broj punih godina na poslovima na kojima se računa staž s povećanim trajanjem.
Za preostalo razdoblje provedeno na poslovima i u zanimanjima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, a za koje dobna granica nije snižena prema pojedinom stupnju povećanja, dobna granica snižava se prema najnižem stupnju povećanja koji je pojedini osiguranik ostvario.
Ako osiguranik ispunjava uvjet potrebnog broja punih godina rada efektivno provedenih na poslovima s različitim stupnjem povećanja, a nema potreban broj godina za sniženje prema pojedinom stupnju povećanja, dobna granica snižava se prema najnižem stupnju povećanja koji je osiguranik u tom razdoblju ostvario.
