"Trinaesta mirovina"
Stiže nova isplata umirovljenicima. Donosimo detalje
Ilustracija (Snimila Ana Križanec)
Hrvatskim umirovljenicima u prosincu će biti isplaćen trajni godišnji dodatak na mirovinu, često nazivan i 13. mirovinom. Njegov iznos ovisit će o punim godinama mirovinskog staža, a vrijednost jedne godine staža za 2026. Vlada mora odrediti najkasnije do 31. listopada, piše Poslovni.hr.
Vrijednost jedne godine staža za prošlogodišnju isplatu iznosila je šest eura. Prema tom obračunu, umirovljenik s 30 punih godina staža dobio je 180 eura, dok je umirovljeniku s 40 godina staža isplaćeno 240 eura. Ti iznosi mogu poslužiti samo kao primjer jer vrijednost godine staža za ovogodišnji dodatak još nije određena.
Dodatak će se obračunavati tako da se broj punih godina mirovinskog staža pomnoži s vrijednošću jedne godine staža koju odredi Vlada. Isplaćuje se automatski pa umirovljenici ne trebaju podnositi zahtjeve.
Godišnji dodatak izuzet je od ovrhe, ne smatra se dohotkom i nije oporeziv. Ne uračunava se ni u prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na oslobađanje od plaćanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Ostale promjene u mirovinskom sustavu
Mirovinska reforma donijela je i povoljniju formulu usklađivanja mirovina. Rast plaća i potrošačkih cijena sada se uzima u omjeru 85 prema 15, pri čemu se veći udio pripisuje pokazatelju koji je povoljniji za umirovljenike.
Dodani staž za majke za svako rođeno ili posvojeno dijete povećan je sa šest na 12 mjeseci. Procjenjuje se da bi to moglo donijeti oko tri posto višu mirovinu po djetetu.
Invalidske mirovine povećane su za deset posto, što u prosjeku donosi oko 75 eura više. Ukinuta je i penalizacija prijevremenih mirovina nakon što korisnik navrši 70 godina, čime se mirovine obuhvaćenih korisnika u prosjeku povećavaju za oko 60 eura.
Umirovljenicima starijima od 65 godina omogućen je rad u punom radnom vremenu uz primanje polovice mirovine. Obrtnici također mogu nastaviti raditi nakon 65. godine bez potpune obustave isplate mirovine.
Godišnji dodatak nije isto što i božićnica
Državni godišnji dodatak ne treba poistovjećivati s božićnicama koje isplaćuju pojedini gradovi i općine.
Godišnji dodatak pravo je iz mirovinskog osiguranja, a njegov iznos ovisi isključivo o godinama mirovinskog staža. Lokalne božićnice oblik su pomoći čiji iznos i isplata ovise o odlukama gradova i općina te najčešće o prihodovnom ili mirovinskom cenzusu.
Umirovljenici s nižim mirovinama zato u pravilu dobivaju veće božićnice, dok oni s višim primanjima često ne ispunjavaju uvjete. Primanje državnog godišnjeg dodatka pritom nije zapreka za ostvarivanje prava na lokalnu božićnicu.
