"To su smišljene akcije..."
Masovne dojave o bombama u školama i centrima, što se zapravo događa?
(Snimio Marko Gracin)
Dojave o podmetnutim eksplozivnim napravama u školama i trgovačkim centrima u Hrvatskoj i susjednim zemljama masovno stižu već nekoliko tjedana, a do sada su se sve pokazale lažnima.
O toj pojavi od kraja ožujka izvještavaju mediji u Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Makedoniji.
Prve dojave mediji su zabilježili 30. ožujka, kada je nekoliko osnovnih škola u Banjoj Luci 30. ožujka evakuirano i nastava obustavljena. Dan kasnije evakuirani su trgovački centri u Beogradu i Nišu i tako je počelo, širok je lista gradova i institucija koje su zaprimile dojave.
U Hrvatskoj su od sredine travnja počele stizati prijetnje trgovačkim centrima i školama u Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
U Osijeku je u utorak dan završio s dojavom o bombi u trgovačkom centru, a u srijedu je započeo u Primorsko-goranskoj županiji – gotovo sve srednje škole su prije početka nastave primile e-mail s dojavom o postavljenim bombama. Zbog lažnih dojava o bombama u ponedjeljak je otkazana nastava u više splitskih srednjih škola, a u utorak u školama u Zagrebu i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Mogući motivi
Pošiljatelji poruka kojima se prijeti postavljenim bombama u školama i trgovačkim centrima još nisu identificirani, no postoji nekoliko mogućnosti tko bi mogao biti i koji su motivi.
Prva mogućnost govori kako je riječ o razigranim maloljetnicima, učenicima koji prijetnju bombom poslanu s emaila koriste kako bi »iskamčili« slobodan dan u školi ili kako bi priredili svojevrsan spektakl među svojim prijateljima.
Druga mogućnost je da se dojave šalju kao priprema za svojevrsne ucjene.
Hakeri pošalju nekoliko dojava o bombi u trgovačkom centru i potom zatraže isplatu »otkupnine« da ne bi ponovo slali prijetnje i zatvarali rad trgovina.
Takav je slučaj u Hrvatskoj već zabilježen 2023. godine.
No kada se u obzir uzme broj anonimnih dojava, lokacije na kojima se bombe navodno nalaze, jer od škole se ne može tražiti otkupnina, i vrijeme kada dojave stižu, sigurnosne službe vjeruju kako je riječ o nečemu puno ozbiljnijem.
– Ovdje je na djelu ono što nazivamo obavještajnom diverzijom. Iako sve, na prvi pogled, djeluje kao tinejdžerska obijest, riječ je o osmišljenim akcijama strane obavještajne službe. Ovakvim dojavama oni postižu dva cilja.
Prvo, destabiliziraju društvo i nanose štetu, a drugo, i njima puno bitnije, provjeravaju kako naš sustav zaštite reagira i djeluje.
Dobivaju iz prve ruke informacije koje i kakve sigurnosne snage reagiraju u ovakvim slučajevima, kakvi su protokoli, koliko sve ove akcije provjere traju.
Dobiva se uvid i u slabe točke sustava, lokacije koje ostaju oslabljene nakon što protueksplozijski timovi dođu na mjesta gdje se navodno nalazi bomba.
Na taj način imaju mogućnosti osmisliti stvarne bombaške napade ako se za njima ukaže potreba, kaže za naše novine sigurnosni stručnjak dr. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti Dr. Franjo Tuđman iz Zagreba.
I nije to prvi put. Digitalnom forenzičkom analizom lažnih prijetnji bombama koje su dolazile prije nekoliko godina nedvojbeno je utvrđeno kako su poruke poslane s ruskih računalnih domena.
I ovoga puta prilično je izgledno kako su pošiljatelji poruka iz istog »kruga«, a to se vidi i po nekoliko sitnih detalja poput samog teksta poruke.
U nekima od njih tekst je napisan ijekavicom, ali se provlači i nekoliko riječi napisanih ekavicom. Prema svemu sudeći, riječ je o UI generiranom ili prevedenom tekstu kojega, na taj način, ne bi napisao netko kome je hrvatski materinji jezik.
Ciljana panika
– Kada iz Hrvatske dajete UI-ju na prijevod ili pisanje određeni tekst, umjetna inteligencija tu ne griješi, piše ili prevodi na čisti, pravopisno ispravan hrvatski jezik. Ali ako za to koristite računalo kojemu su na postavkama ćirilično pismo i potpuno strani jezik poput ruskog, događaju se sitnije greške. No te greške predstavljaju i svojevrsne tragove, kaže dr. Akrap.
Da je riječ o obavještajnoj diverziji, pokazuje i izbor navodnih ciljeva, gdje su kao lokacije navodnih bombi navedene škole i trgovački centri.
Škole se izabiru jer javnost nikada nije ravnodušna prema objektima u kojima se nalaze djeca, a trgovački centri jer se radi o lokacijama na kojima se kreću tisuće ljudi svih profila.
Gotovo nikada za dojave o navodnim bombama u ovakvim se slučajevima ne biraju državne institucije ili tvrtke jer javnost prema njima nema toliko empatije.
Lažne dojave o podmetnutim bombama pri obavještajnim diverzijama najčešće dolaze u valovima od nekoliko godina, a svaki val traje po desetak dana.
Prvi veliki val lažnih dojava o bombama u Hrvatskoj dogodio se 2022., što je bila i godina masovne eskalacije, kada su dojave postale masovne i koordinirane.
U travnju 2022. prva je bila dojava u Arena centru u Zagrebu, a evakuacije i provjere trajale su satima. Kulminacija se dogodila u lipnju te godine kada je u jednom danu dojavljeno o bombama za čak 11 trgovačkih centara diljem Hrvatske.
Tijekom 2023. ovaj se trend nastavio u nešto manjem intenzitetu, no svima je bilo zajedničko kako su dojave pristizale s kriptiranih e-mail servisa što značajno otežava potragu za pošiljateljima. Baš kao što s kriptiranih e- mail adresa dojave dolaze i posljednjih dana.
Željko Cvrtila, konzultant za upravljanje i sigurnost, kada je riječ o sadržaju prijetećih poruka, ističe kako su pisane neujednačenim i gramatički neispravnim jezikom, što dodatno otvara pitanje njihova podrijetla.
– Očito je riječ o šarajućim motivima, iz kojih je teško iščitati je li riječ o psihički poremećenoj osobi ili osobama, kao možda i osobama koje će hraniti medijska izvještavanja o tom događaju.
Jasno je da je u ovakvim situacijama najveća odgovornost na djelatnicima MUP-a koji izlaze na svaku dojavu kako bi utvrdili jesu li dojave lažne, a još više i što prije otkriti počinitelja. Postupak nije jednostavan, kaže Cvrtila.
O motivima onih koji šalju poruke pitali smo i Cvrtilu, on još jednom ponavlja da dok se ne otkriju motivi, teško je reći što počinitelj misli, ali moguće je i da se hrani medijskom pozornošću koju dobiva.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
