Ipak, ovu usporedbu treba uzeti s rezervom, jer su u ukupnim radničkim mirovinama i one koje su se ranije ostvarivale prema povoljnijim uvjetima. Starijim umirovljenicima u prosjek je ulazilo deset najboljih godina s najvećim plaćama. Isto tako, sve je manje onih koji u mirovinu idu u kombinaciji općih i posebnih propisa, poput saborskih zastupnika, ali i drugih 'povlaštenih' kategorija s iznadprosječnim primanjima, a koje i te kako podižu opći prosjek. Treći faktor je i sve više najnižih mirovina kod kojih u izračun ne ulaze plaće, već samo godine staža.
S druge pak strane, mirovine bi novim umirovljenicima trebale biti veće i zbog dodanog staža za majke. Žene koje su u mirovinu otišle nakon 1. srpnja 2025. godine za svako dijete dobivaju godinu dana dodanog staža. Lani je u mirovinu otišlo ukupno 23.187 žena, gotovo jednako koliko i muškaraca. Za korisnike mirovina koji su pravo na dodani staž ostvarili od 1. srpnja 2025. godine mirovina je u prosjeku veća za oko 45 eura, kako su ranije rekli iz Zavoda za mirovinsko osiguranje.
Žene u mirovinu idu starije od muškaraca
Kada gledamo prosječnu mirovinu novih umirovljenika od 568 eura, ona nije jednaka za muškarce i za žene. Ta se razlika ipak smanjuje s godinama, a čemu je pridonio i dodani staž za majke. Tako mirovina muškaraca u prosjeku iznosi 578 eura, a žena 557 eura. Ipak, muškarci su radili gotovo dvije godine dulje nego žene, što objašnjava razliku u mirovinama od oko 20 eura. Očito je i da se kod današnjih radnika smanjila i prijašnja razlika u plaćama između spolova.
Novi umirovljenici u prosjeku su stari 62 godine, a zanimljivo je da žene imaju veću dob umirovljenja nego muškarci, 63 u odnosu na 62 godine. Inače, žene još uvijek idu u mirovinu prema povoljnijim uvjetima nego muškarci, o čemu smo detaljno pisali ovdje. Razlog većoj dobi umirovljenica svakako su obiteljske mirovine u koje odlazi velika većina žena.
Više od 7.000 novih obiteljskih mirovina
Najviše novih umirovljenika otišlo je u starosnu mirovinu, njih 31.114, od čega je čak 6.300 dugogodišnjih osiguranika. Prosječna starosna mirovina iznosi 603 eura. Oko 5.900 novih umirovljenika izabralo je prijevremenu mirovinu, što nije velika brojka u odnosu na starosnu mirovinu. Prijevremena mirovina niža je zbog penalizacije i iznosi 566 eura, premda ovi korisnici imaju godinu dana više radnog staža od onih u starosnoj mirovini.
Više od prijevremenih mirovina je onih obiteljskih. Tako je 7.275 građana lani otišlo u obiteljsku mirovinu. U prosjeku su ostvarili 447 eura, a velika većina korisnika su starije žene. Novih invalidskih mirovina je 2.156, sa riječ je o prosječnim primanjima od 463 eura.