Brojke otvaraju pitanje

Hrvatska industrija proizvodi sedam posto više, ali ima gotovo pet posto manje zaposlenih

| Autor: Glas Istre
(Ivica Galovic/PIXSELL)

(Ivica Galovic/PIXSELL)


Hrvatska industrija u rujnu je proizvela sedam posto više nego u istom mjesecu prošle godine, ali je istodobno imala gotovo pet posto manje zaposlenih. Takva kretanja otvaraju pitanje strukture domaće proizvodnje i budućnosti radnih mjesta u industrijskim djelatnostima.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u rujnu 2026. porasla je 7 posto na godišnjoj razini. Međutim, broj zaposlenih osoba u industriji bio je 4,9 posto manji nego u rujnu 2025.

Na taj je problem upozorio i ekonomist Ljubo Jurčić, koji je gostujući na N1 televiziji kod Nine Kljenak kritizirao gospodarsku politiku koja, prema njegovoj ocjeni, ne pridaje dovoljno pozornosti razvoju industrije i stvaranju kvalitetnih radnih mjesta, prenosi Poslovni.hr.

Industrijska proizvodnja raste, ali ne u svim djelatnostima

Podaci DZS-a pokazuju da rast industrije nije ravnomjerno raspoređen među pojedinim proizvodnim djelatnostima.

U rujnu je na godišnjoj razini proizvodnja intermedijarnih proizvoda porasla čak 22,8 posto, dok je proizvodnja energije bila veća za 4,1 posto.

S druge strane, proizvodnja kapitalnih proizvoda smanjena je 12,4 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju 18,2 posto.

Velike razlike vidljive su i unutar prerađivačke industrije.

Proizvodnja električne opreme više se nego udvostručila u odnosu na rujan prošle godine, dok su pojedine tradicionalne industrijske grane zabilježile snažan pad.

Primjerice, proizvodnja tekstila smanjena je 16 posto, odjeće 16,9 posto, a proizvoda od drva približno 5,9 posto.

Takva kretanja pokazuju da ukupni rast industrijske proizvodnje ne znači da sve tvornice i proizvodne djelatnosti posluju bolje nego prethodne godine.

Velik pad zaposlenosti u pojedinim granama

Još su izraženije razlike u broju zaposlenih.

Prema detaljnim podacima DZS-a, u rujnu je u proizvodnji odjeće bilo 30,3 posto manje zaposlenih nego u istom mjesecu prošle godine.

U proizvodnji tekstila broj zaposlenih pao je 15,5 posto, u proizvodnji kože i srodnih proizvoda 16,8 posto, a u preradi drva približno 9,6 posto.

U ukupnoj prerađivačkoj industriji zaposlenost je na godišnjoj razini smanjena 5,9 posto.

Istodobno je broj zaposlenih u nekim drugim industrijskim djelatnostima rastao.

Podaci zato upućuju na znatne razlike među industrijskim granama, pri čemu dio tradicionalnih proizvodnih djelatnosti bilježi pad zaposlenosti.

Zašto proizvodnja može rasti uz manje radnika?

Rast proizvodnje i smanjenje zaposlenosti ne moraju biti međusobno proturječni.

Poduzeća mogu povećati proizvodnju uz manji broj radnika zahvaljujući ulaganjima u strojeve, automatizaciji, promjenama organizacije rada ili proizvodnji proizvoda veće vrijednosti.

Međutim, pad zaposlenosti može biti i posljedica zatvaranja proizvodnih pogona, smanjenja aktivnosti u pojedinim sektorima ili promjene strukture industrije.

Iz samih agregatnih podataka nije moguće zaključiti koji je od tih čimbenika presudan za aktualna kretanja u Hrvatskoj.

DZS navodi da je ukupna proizvodnost rada u industriji tijekom prvih devet mjeseci 2026. bila 8,2 posto veća nego u istom razdoblju prošle godine.

Jurčić upozorava na strukturu hrvatskoga gospodarstva

Ekonomist Ljubo Jurčić smatra da je industrija ključna za dugoročni gospodarski razvoj jer omogućuje stvaranje složenijih proizvoda, razvoj tehnologije i otvaranje kvalitetnijih radnih mjesta.

Kritizirao je učestalo isticanje rasta broja obrtnika kao pokazatelja gospodarskog razvoja, naglašavajući da obrtništvo ima važnu ulogu, ali da gospodarstvu trebaju i snažne industrijske kompanije koje stvaraju potražnju za različitim proizvodima i uslugama.

Prema njegovu mišljenju, Hrvatska nema dovoljno jasnu industrijsku strategiju koja bi povezala obrazovanje, tehnologiju i proizvodnju.

Smatra da je za dugoročni rast životnog standarda nužno razvijati djelatnosti koje mogu ostvarivati veću dodanu vrijednost i osiguravati bolje plaćena radna mjesta.

Što podaci znače za radnike?

Najnoviji podaci o industrijskoj proizvodnji pokazuju da domaća industrija i dalje može ostvarivati snažan rast, ali i da se zaposlenost u pojedinim djelatnostima smanjuje.

Za radnike je osobito važno hoće li rast proizvodnje biti praćen novim ulaganjima, otvaranjem kvalitetnijih radnih mjesta i većim plaćama.

Upravo je to jedan od problema na koje upozorava Jurčić, smatrajući da gospodarsku politiku ne bi trebalo ocjenjivati samo prema ukupnoj vrijednosti proizvodnje i stopi rasta BDP-a, nego i prema tome kakve mogućnosti zapošljavanja ona stvara.

Povezane vijesti










Trenutno na cestama