Svaki apartman i kuća za odmor koji se iznajmljuju putem digitalnih platformi za kratkoročni najam – od Airbnba i Bookinga do Expedije – uskoro će i u Hrvatskoj morati imati jedinstveni registracijski broj bez kojeg neće moći oglašavati smještaj na tzv. OTA-platformama. Da bi dobili taj broj, iznajmljivači će morati prijaviti podatke o nekretnini, a platforme razmjenjivati informacije s državnim tijelima.

Riječ je o europskoj uredbi donesenoj 2024. a koja se počinje primjenjivati 19. svibnja ove godine, čija je svrha suzbiti sivu zonu i učiniti tržište transparentnijim.

Platforme promijenile turizam

Ministarstvo turizma i sporta najavljuje da će se ona u hrvatsko zakonodavstvo prenijeti kroz novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, o kojem bi se javnost trebala izjasniti u prvoj polovini ove godine. Sustav će se odnositi isključivo na obiteljski smještaj oglašen na online turističkim agencijama (OTA – Online Travel Agency), dok hoteli, kampovi i hosteli zasad ostaju izvan tog režima.

U trenutku kada se u Europi postrožuju pravila, brojke pokazuju koliko su platforme u međuvremenu preoblikovale europski turizam. Kada se gleda samo treći kvartal, dakle špica sezone, godine 2018. preko njih je ostvareno oko 200 milijuna noćenja. Lani ih je bilo gotovo 400 milijuna, što znači da se u samo sedam godina taj promet udvostručio. Godine 2023. zabilježeno je 310 milijuna noćenja, 2024. bilo ih je 266 milijuna, a jedini ozbiljan pad dogodio se 2020. zbog pandemije, no nakon toga slijedi snažan oporavak. Samo u posljednje dvije godine putem platformi rezervirano je čak 90 milijuna turističkih noćenja više samo u tri ljetna mjeseca, od srpnja do rujna.

Prošle godine je smještaj rezerviran preko Airbnba, Bookinga, Expedije »eksplodirao«. Prema podacima Eurostata, između srpnja i rujna 2025. gosti su u Europskoj uniji na taj način rezervirali čak 398 milijuna noćenja – 8,7 posto više nego godinu prije i čak 28 posto više nego u ljeto 2023. Najveći skok zabilježen je u srpnju, s rastom od deset posto, dok su kolovoz i rujan slijedili s rastom od osam posto.

Kad se gleda po regijama, hrvatska obala ponovo se našla među vodećim europskim turističkim destinacijama: jadranska Hrvatska s 9,6 milijuna noćenja nalazi se odmah iza najjače europske regije, Andaluzije, koja je zabilježila 13,3 milijuna noćenja u obiteljskom smještaju rezrviranom putem online platformi. Treće mjesto zauzela je pariška regija Île-de-France.

Slabiji rast

Kada je riječ o cijeloj zemlji, iako je Hrvatska u vrhuncu prošle sezone – u trećem kvartalu – drugu godinu zaredom zabilježila pad turističke zarade, a potom i smanjenje broja kreveta u obiteljskom smještaju, s 28 milijuna noćenja od srpnja do rujna plasirala se na visoko peto mjesto – ispred Portugala (21 milijun) i Poljske (17 milijuna), a daleko ispred Austrije (7,7 milijuna). Po ostvarenom prometu iza Hrvatske je i naše najjače emitivno tržište – Njemačka. Iznajmljivači u toj državi u ljetnim mjesecima ostvarili su pet milijuna noćenja manje od Hrvatske. Ta relativno mala razlika može ukazivati na ono na što turistički stručnjaci upozoravaju – da su Nijemci zbog krize rado ostajali na odmoru u svojoj zemlji. Na razini država prednjačile su Francuska (88 milijuna noćenja), Španjolska (73 milijuna), Italija (58 milijuna) i Grčka (29 milijuna).

Unatoč velikom volumenu prometa, Hrvatska se razlikuje po jednom važnom pokazatelju: rast je osjetno slabiji nego u većini drugih zemalja. Od srpnja do rujna broj noćenja u hrvatskom obiteljskom smještaju preko platformi porastao je 7,6 posto. Sporiji tempo imale su samo Belgija, Bugarska, Italija, Litva, Nizozemska, Austrija i Rumunjska. U međuvremenu su Malta, Cipar, Švedska, Grčka i Latvija bilježile dvoznamenkaste stope rasta, a snažno su rasle i Njemačka, Danska, Slovenija, Irska i Finska. Po ubrzanom tempu rasta prednjači ponovo Malta sa čak 24 posto više noćenja u kratkoročnom najmu u odnosu na prošlu godinu.

Veće ovlasti kod prisilne naplate pristojbe

Nova zakonska rješenja koja je najavilo Ministarstvo turizma i sporta trebala bi donijeti i promjene oko kontrole naplate turističke pristojbe koju, u pravilu paušalno, plaćaju i iznajmljivači, ali su obveznici i vikendaši. Najave govore kako će se turističkim zajednicama dati veće ovlasti oko prisilne naplate te da će one samoinicijativno moći pokrenuti ovršne postupke nad onima koji imaju dugovanja po ovoj osnovi. Obračun, naplata i pokretanje ovrha sada su u nadležnosti Državnog inspektorata.

Povezane vijesti

• Udruga obiteljskog smještaja Istre poslala apel: Ovo je kazna za građane koji se bave najmom
• Mali iznajmljivači zapalili svijeće pred Ministarstvom turizma
• Porezne izmjene zahvatile iznajmljivače u turizmu