Monetarna politika
ECB nije povećao kamate. Evo što to znači za građane Hrvatske
(ECB)
Europska središnja banka (ECB) odlučila je u četvrtak zadržati ključne kamatne stope na dosadašnjim razinama, unatoč sve snažnijim inflacijskim pritiscima u eurozoni. Za građane Hrvatske to znači da zasad nema novog povećanja referentnih kamata, ali ni jamstva da krediti u idućim mjesecima neće poskupjeti.
Kako se navodi u službenom priopćenju Europske središnje banke, Upravno vijeće odlučilo je zadržati kamatnu stopu na novčane depozite banaka na 2,50 posto, kamatnu stopu za glavne operacije refinanciranja na 2,65 posto, a stopu na prekonoćne kredite na 2,90 posto.
Odluka dolazi u trenutku kada rast cijena energenata ponovno stvara pritisak na europsko gospodarstvo. Prema najnovijim podacima Eurostata, godišnja inflacija u eurozoni u rujnu je dosegnula 3,8 posto, nakon 3,2 posto u kolovozu. Najveći doprinos rastu inflacije dale su cijene energije, koje su u rujnu bile 18,9 posto više nego godinu ranije.
Europska središnja banka upozorava da bi nastavak energetskog šoka mogao dodatno povećati cijene i usporiti gospodarski rast.
No što sve to konkretno znači za građane Hrvatske, osobito one koji otplaćuju stambene i gotovinske kredite ili tek planiraju zaduživanje?
Hoće li građanima porasti rate kredita?
Najvažnija vijest za postojeće dužnike jest da današnja odluka ECB-a sama po sebi ne donosi povećanje mjesečnih rata kredita. Međutim, stvarni učinak ovisi o vrsti ugovorene kamatne stope.
Građani koji imaju kredit s fiksnom kamatnom stopom za cijelo razdoblje otplate ne moraju strahovati od promjena rata zbog kretanja tržišnih kamata. Njihova ugovorena kamata ostaje ista.
Situacija je drukčija kod kredita s promjenjivom kamatnom stopom, osobito onih vezanih uz EURIBOR, referentnu kamatnu stopu na europskom tržištu novca.
Kako objašnjava Hrvatska narodna banka u svojoj brošuri o kreditima i financijskoj pismenosti, promjenjive kamatne stope mogu rasti ili padati ovisno o kretanju ugovorenog referentnog parametra. Kod kredita s kombiniranom kamatom rizik nastaje nakon isteka razdoblja u kojem se primjenjuje fiksna stopa.
EURIBOR pritom ne ovisi isključivo o aktualnoj odluci ECB-a, nego i o očekivanjima budućih promjena kamata. Stoga se može povećavati čak i kada središnja banka odluči zadržati svoje stope nepromijenjenima.
Za korisnike takvih kredita ključno je kada im banka prema ugovoru ponovno usklađuje kamatnu stopu. Upravo tada eventualne promjene referentnog parametra mogu utjecati na mjesečni anuitet.
Koliko bi mogla poskupjeti rata stambenog kredita?
Razliku je najlakše pokazati na konkretnom primjeru.
Pretpostavimo da građanin ima stambeni kredit od 150.000 eura, s rokom otplate od 25 godina i godišnjom kamatnom stopom od 3,5 posto. Njegov mjesečni anuitet iznosi približno 751 euro.
Ako bi kamatna stopa porasla na četiri posto, uz isti iznos glavnice i rok otplate, anuitet bi iznosio približno 792 eura.
To je oko 41 euro više mjesečno, odnosno gotovo 490 eura godišnje.
Riječ je o ilustrativnom izračunu, a ne o najavi povećanja kamata. Kod postojećih kredita stvarni iznos promjene ovisi o preostaloj glavnici, roku otplate i ugovorenim uvjetima.
Što je s građanima koji tek planiraju podići kredit?
Za one koji razmišljaju o kupnji stana ili kuće odluka ECB-a ne donosi nužno povoljnije uvjete zaduživanja.
Naime, banke kamatne stope na nove kredite ne određuju isključivo prema referentnim stopama ECB-a. U obzir uzimaju vlastite troškove financiranja, tržišna očekivanja, rizik pojedinog klijenta i konkurenciju među bankama.
Predsjednica ECB-a Christine Lagarde upozorila je na konferenciji za novinare u četvrtak da su se uvjeti financiranja u eurozoni dodatno pooštrili.
Prema podacima koje je iznijela u službenoj izjavi o monetarnoj politici, prosječna kamatna stopa na hipotekarne kredite u eurozoni porasla je s 3,5 posto u srpnju na 3,6 posto u kolovozu.
Istodobno se potražnja za takvim kreditima u trećem tromjesečju znatno smanjila upravo zbog viših kamata, navodi ECB.
To ne znači da će hrvatske banke automatski povećati kamate, ali pokazuje da zadržavanje ključnih stopa na istoj razini nije isto što i zaustavljanje svih tržišnih poskupljenja.
Građanima koji planiraju kredit zato je važno usporediti ponude više banaka. Hrvatska narodna banka na svojim mrežnim stranicama objavljuje informativnu listu ponude kredita potrošačima, koja omogućuje usporedbu osnovnih uvjeta kreditiranja kod različitih kreditnih institucija.
Posebnu pozornost treba obratiti na efektivnu kamatnu stopu (EKS), koja osim nominalne kamate uključuje i pripadajuće troškove obuhvaćene njezinim izračunom te omogućuje realniju usporedbu ukupne cijene kredita.
Hoće li štednja postati isplativija?
Odluka ECB-a važna je i građanima koji novac drže na štednim računima ili oročenim depozitima.
Kada središnja banka povećava kamatne stope, banke mogu ponuditi i više kamate na štednju. Međutim, taj prijenos nije automatski, a pojedine banke mogu različito reagirati na promjene monetarne politike.
Budući da ECB ovoga puta nije mijenjao svoje stope, sama današnja odluka ne predstavlja neposredan poticaj bankama da povećaju kamate na štednju.
Pritom ostaje važan odnos između kamata i inflacije. Ako građanin na štednju ostvaruje kamatu nižu od stope rasta cijena, kupovna moć njegove ušteđevine i dalje se smanjuje.
Za štediše je zato važno pratiti ne samo nominalnu kamatu koju banka nudi nego i stvarni prinos nakon što se uzmu u obzir inflacija i eventualni troškovi.
Zašto ECB nije povećao kamate ako cijene ponovno rastu?
Europska središnja banka nalazi se pred nezahvalnim izborom.
S jedne strane, visoke cijene nafte i plina prijete novim valom inflacije. S druge strane, dodatno povećanje kamatnih stopa moglo bi poskupjeti kredite građanima i poduzećima te dodatno usporiti gospodarsku aktivnost.
ECB u svojem priopćenju navodi da se puni učinci energetskog šoka još nisu pokazali, ali da temeljna inflacija zasad ostaje uglavnom stabilna te da rast plaća još ne pokazuje značajniju reakciju na skuplju energiju.
Christine Lagarde pritom je upozorila da su cijene energije porasle više nego što su stručnjaci ECB-a očekivali u rujanskim projekcijama.
Prema njezinim riječima, ukupna inflacija vjerojatno će se dodatno povećati u kratkom roku i ostati znatno iznad ciljane razine tijekom sljedećih tromjesečja.
Istodobno, ECB procjenjuje da bi više kamatne stope i postupno slabljenje energetskih pritisaka trebali pomoći povratku inflacije prema ciljanih dva posto.
Središnja banka zato naglašava da se neće unaprijed obvezivati na određeni smjer kretanja kamata, nego će odluke donositi na svakom sastanku na temelju najnovijih gospodarskih podataka.
Što građani Hrvatske mogu očekivati u idućim mjesecima?
Za kućanstva je najvažnije da odluka ECB-a ne znači ni početak novog vala pojeftinjenja kredita ni automatsko povećanje postojećih rata.
Građani s fiksnim kamatama ostaju zaštićeni od promjena tijekom ugovorenog fiksnog razdoblja, dok oni s promjenjivim kamatama trebaju pratiti referentnu stopu uz koju je njihov kredit vezan.
Oni koji tek ugovaraju kredit trebali bi provjeriti koliko dugo vrijedi ponuđena fiksna kamata i koliko bi ih kredit mogao stajati nakon isteka tog razdoblja.
U međuvremenu, najveća neizvjesnost ostaju cijene energije. Ako nastave rasti i prelijevati se na ostale proizvode i usluge, ECB bi mogao ponovno razmotriti povećanje kamata. Takav potez ipak nije unaprijed najavljen.
Za hrvatske građane to znači da se zasad ništa ne mijenja preko noći, ali sljedeći potezi europske monetarne politike mogu imati vrlo konkretne posljedice za kućne budžete.
