Prema podacima Ministarstva rada i socijalne politike s jučerašnjim danom u Hrvatskoj je registrirana 921 agencija za posredovanje pri zapošljavanju, od čega je njih 752 aktivno, a 169 agencija je u međuvremenu promijenilo djelatnost ili prestalo s radom.

U prošloj je godini tako prvi put usporen rast osnivanja novih agencija za posredovanje pri zapošljavanju čiji je broj posebno narastao tijekom 2024. kada ih je službeno evidentirano 815.

To je pak posljedica naglog hlađenja hrvatskog tržišta rada koje je nakon godina eksponencijalnog rasta prvi put od 2018. zabilježilo značajan pad broja izdanih dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u prošloj su godini izdane 170.723 dozvole, odnoso 17 posto manje u odnosu na 2024. godinu, kada je odobreno 206.529 dozvola za rad i boravak stranih radnika i koja će ostati zapamćena kao vrhunac u zapošljavanju stranaca.

Izmjene zakona

Udio stranih radnika koji su radili putem agencija za privremeno zapošljavanje u 2024. godini je bio 41 posto i gotovo svi, odnosno njih 98 posto, su bili državljani trećih zemalja, a takav oblik zapošljavanja i dalje je najprisutniji u sektorima prerađivačke industrije, građevinarstva, uslužnih djelatnosti, djelatnosti prijevoza i skladištenja, djelatnosti trgovine te informacijske i komunikacijske djelatnosti.

Razlog padu broja novoosnovanih agencija za zapošljavanje je svakako u izmjenama Zakona o strancima kojima su postroženi uvjeti za zapošljavanje i smještaj stranih radnika, a samo u lanjskom ožujku i travnju odbijeno je čak 18.000 zahtjeva.

Zbog toga su u Ministarstvu unutarnjih poslova proljetos procjenjivali da oko 17 posto agencija neće uspjeti zadovoljiti nove odredbe zakona, odnosno da će morati prestati s radom, što je resorni ministar Davor Božinović nazvao »čišćenjem« agencija.

Početkom prošle godine, a prije stupanja Zakona na snagu u ožujku, u Hrvatskoj je bilo više od 650 takvih agencija, no od ožujka se bilježi usporavanje osnivanja novih, pa ih je na ljeto bilo oko 800, a do studenog prošle godine se broj agencija popeo na 904, što je i dalje više u odnosu na 815 agencija koliko ih je bilo 2024., ali je vidljivo usporavanje rasta.

No, nije samo novi Zakon o strancima razlog zašto se osniva sve manje agencija za zapošljavanje stranih radnika. Naime, od srpnja prošle godine Hrvatski zavod za zapošljavanje dao je negativno mišljenje za uvoz radnika iz svih azijskih zemalja, osim iz Filipina, kaže vlasnik agencije specijalizirane za zapošljavanje stranih radnika koji je želio ostati anoniman, dodavši da je prošli petak HZZ »malo popustio« pa dozvolio uvoz radnika iz Uzbekistana zbog pritiska poslodavaca iz sektora građevinarstva.

Ostavljeni na ulici

– Ne smanjuje se broj novih agencija za zapošljavanje zbog novih odredbi zakona, nego zbog toga što više nemamo koga uvoziti, kaže naš sugovornik i dodaje da HZZ smanjuje kvote zbog 70 tisuća nezaposlenih na burzi rada »od kojih ogromna većina uopće ne traži posao niti želi raditi«.

Veliku zbrku kod zapošljavanja stranaca stvorila je i praksa uvedena prvog prosinca prošle godine prema kojoj se stranog radnika treba odjaviti u roku 60 dana prije isteka radne dozvole, a ne nakon isteka, navodi dalje naš sugovornik.

– Prije bismo stranog radnika prijavili u roku dva-tri dana nako isteka dozvole, platili kaznu od nekih 60-ak eura i zaposlili čovjeka.

Prema novim odredbama, ako ga ne odjavimo prije isteka radne dozvole, odnosno ako nije podnesen novi zahtjev, taj radnik istog trenutka mora napustiti Hrvatsku.

Strani radnici o tome nemaju pojma jer ih nitko na to nije upozorio i sada imamo situaciju da takvi radnici ostaju u Hrvatskoj bez posla i primanja pa rade na crno, kaže vlasnik agencije za zapošljavanje i navodi da su u posebno teškom položaju sezonski radnici iz Azije, njih oko 10 tisuća, koje su poslodavci odjavili nakon završetka turističke sezone i ostavili ih da lutaju Hrvatskom bez posla i smještaja.

Trećina stranaca u građevinarstvu radi na crno

– Agencije bi vrlo rado zaposlile strane radnike koji su ostali bez posla u Hrvatskoj i oni bi htjeli raditi, ali kako im MUP ne želi produžiti dozvolu, mi ih ne smijemo zaposliti, dok s druge strane država uvozi nove strane radnike, pojašnjava naš sugovornik trenutnu situaciju sa zapošljavanjem stranaca.

I dodaje da je čak 30 posto stranih radnika u građevinarstvu zaposleno »na crno« upravo iz razloga što im se ne može ishoditi dozvola.

Kaže da je policija počela hvatati takve radnike, koji za svoj nepovoljan radni status uopće nisu krivi, s namjerom da ih se deportira u njihove zemlje.

Povezane vijesti

• Politizacija migracija i izazovi integracije stranih radnika u Hrvatskoj
• HUP: Ne smijemo zaboraviti domaću radnu snagu i nju poticati na rad
• Istarski poslodavci zaradili prijave zbog stranih radnika