Početak suđenja četvorici bivših ministara, odlazak nekadašnje ministrice u zatvor, podizanje optužnice protiv još jednog, sada već bivšeg ministra te dvije izrečene maksimalne kazne zatvora od 50 godina zbog ubojstava obilježili su pravosudnu 2025. 

Godinu na izmaku obilježio je i izlazak bivšeg premijera Ive Sanadera iz zatvora, niz podignutih i potvrđenih optužnica zbog malverzacija, među kojima i ona u slučaju Agrokor te 19 slučajeva femicida, piše HRT.

Na zagrebačkom Županijskom sudu u listopadu je počelo suđenje četvorici bivših ministara koje je Uskok optužio za zlouporabu položaja i ovlasti u aferi "Po babi i po stričevima". Optuženi su Darko Horvat, bivši ministar te prvi HDZ-ov ministar uhićen tijekom mandata, zatim bivši ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, nekadašnji potpredsjednik Vlade Boris Milošević te bivši ministar pravosuđa Josip Aladrović. Uz njih je optužen i gradonačelnik Županje Damir Juzbašić.

Uskok tvrdi da je skupina, koristeći se svojim ranijim funkcijama, pogodovala pri dodjeli 353.000 eura novčanih sredstava za područja naseljena nacionalnim manjinama te da su nezakonito zapošljavali u državnim institucijama. Svih pet optuženika izjasnila su se da nisu krivi. Iduća rasprava u tom postupku, u kojem će biti saslušano 73 svjedoka, među njima i predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac, zakazana je za 15. siječnja iduće godine.

Optužnicom iz afere "Po babi i po stričevima" bila je zahvaćena bivša HDZ-ova ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac koja je u svibnju, nakon nagodbe s Uskokom i priznanja da je putem bivše državne tajnice Josipe Pleslić (ex. Rimac) sređivala polaganje državnog ispita za svojeg brata, uvjetno osuđena na godinu dana zatvora, s rokom kušnje od tri godine.

Mjesec dana poslije, Županijski sud u Zagrebu sporazumno je, zbog umiješanosti u aferu preplaćivanja softvera za Ministarstvo regionalnog razvoja kojem je bila na čelu, osudio Žalac na dvije godine zatvorske kazne. Budući da je Žalac, nakon sporazuma s Uredom europskog tužitelja (EPPO), osuđena na sedam mjeseci zatvora jer je javnim novcem plaćala privatne troškove u ugostiteljskim objektima, uključujući proslavu njezina rođendana, bivša ministrica trebala bi biti iza rešetaka dvije godine i sedam mjeseci, dva mjeseca manje nego što joj je trajao ministarski mandat.

Žalac je, s Josipom Pleslić, okrivljenica i u aferi "Vjetroelektrane" u kojoj ih Uskok tereti da su, koristeći se svim političkim utjecajem, pogodovale investitorima tijekom ishođenja kredita od Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Optužnica u tom predmetu još nije potvrđena na Županijskom sudu u Zagrebu.

U travnju je na Županijskom sudu u Zagrebu počelo suđenje Siniši Vargi koji je od lipnja 2014. do siječnja 2016. bio SDP-ov ministar zdravstva, a prije toga je obnašao dužnost ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Prema Uskokovoj optužnici, Varga te suoptuženici Davor Dabinović i pokojni Goran Žonja oštetili su HZZO ugovaranjem nepotrebnih usluga za oko 250.000 kuna.

Postupci zbog korupcije, ali i izazivanja prometne nesreće

Još jedan ministar zdravstva, HDZ-ov Vili Beroš, optužen je da je u aferi "Mikroskopi" primio 75.000 eura mita za nabavu medicinske opreme, čime je državni proračun, prema tvrdnjama Uskoka, oštećen za oko 740.000 eura. Dio ranije optuženih, poduzetnik Hrvoje Petrač, njegovi sinovi Novica i Nikica te srbijanski poslovni čovjek Saša Pozder, priznali su krivnju i nagodili se s tužiteljstvom, a o osnovanosti optužbe protiv Beroša i suoptuženih, liječnika Gorana Roića i Krešimira Rotima te Tome Pavića iz krapinskog HZZO-a, treba odlučivati pred zagrebačkim Županijskim sudom.

U svibnju, bivši ministar obrane Mario Banožić je na početku suđenja na vinkovačkom Općinskom sudu rekao da se ne osjeća krivim zbog izazivanja prometne nesreće u kojoj je u studenome 2023. poginuo Goran Šarić, vozač kombija s kojim se sudario na cesti Vinkovci - Županja.

Optužnica Banožića tereti da je 11. studenog 2023., oko 6 sati ujutro, vozio neprilagođenom brzinom i u nepovoljnim uvjetima pokušao pretjecati vozila na državnoj cesti D55. Zbog guste magle i sumraka, bez dovoljno prostora, Nissanom je prešao na suprotnu stranu ceste i sudario se s kombijem koji je dolazio iz suprotnog smjera.

Na splitskom Županijskom sudu nastavljeno je suđenje bivšem HDZ-ovu ministru i političkom tajniku Lovri Kuščeviću za zlouporabu položaja i ovlasti s višemilijunskom štetom dok je bio načelnik općine Nerežišća na Braču. Kuščević je optužen i da je inicirao izmjenu prostornog plana da bi svoju štalu prenamijenio u stambeni prostor te da je šogoru bespravno omogućio kupnju POS-ova stana, prenosi HRT.

Na Županijskom sudu u Zagrebu nastavljeno je ponovljeno suđenje bivšem HDZ-ovu ministru Božidaru Kalmeti za izvlačenje novca iz Hrvatskih autocesta (HAC) i Hrvatskih cesta (HC). Suđenje Kalmeti i suoptuženicima ponovljeno je nakon što je Vrhovni sud u rujnu prošle godine ukinuo nepravomoćnu oslobađajuću presudu Kalmeti koji je, među ostalim, bio optužen da je sa suradnicima podijelio više od 15 milijuna kuna i 850.000 eura iz tvrtki za održavanje i izgradnju cesta.

Kalmeta je bio oslobođen i za dio optužnice prema kojoj je ministarstvo kojem je bio na čelu oštetio za 600 tisuća kuna narudžbom promotivnog filma "Prometna renesansa Hrvatske" od marketinške agencije Fimi media koja je, u drugom postupku, osuđena za punjenje HDZ-ova crnog fonda novcem iz državnih institucija i tvrtki.

Na udaru tužiteljstva našao se i Josip Dabro, sada već bivši ministar poljoprivrede iz redova Domovinskog pokreta, kojem je osječki Općinski sud potvrdio optužnicu zbog povrede prava djeteta i nezakonitog posjedovanja oružja i eksploziva.

Bivši ministar davao djetetu da puca iz kalašnjikova

Tužiteljstvo tereti Dabru da je od 2020. do 2024. djetetu omogućavao pucanje iz pištolja i automatske puške, bacanje eksplozivne naprave nalik na ručnu bombu te rastavljanje i čišćenje oružja, čime je ugrozio djetetovu sigurnost i izložio ga opasnosti.

Sumnjiče ga i za neovlašteno držanje automatske puške vojnog podrijetla iz koje je ispalio više hitaca na poljoprivrednom zemljištu, ali i za posjedovanje ilegalne eksplozivne naprave nalik na ručnu bombu.

Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo u srpnju je protiv Ivice Todorića i još pet osoba podiglo novu optužnicu u slučaju "Agrokor" koja je dvaput dorađivana i čije je ključno i najskuplje financijsko vještačenje proglašeno nezakonitim pa je napravljeno novo.

Iz podignute optužnice, kojom je sada umjesto 15 obuhvaćeno šestero okrivljenika, proizlazi da sveukupna šteta za trgovačko društvo "Agrokor" iznosi gotovo 180 milijuna eura, a u prijašnjoj je optužnici šteta iznosila više od 1,2 milijarde kuna.

Uskok je u studenome ove godine pokrenuo istragu protiv sada već bivšeg glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića i njegova kuma, donedavnog šefa rudarskog sektora u Ministarstvu gospodarstva Dragana Krasića, zbog sumnje da su od vlasnika kamenoloma primili 190.000 eura te meso i građevinski materijal kao mito za pogodovanje njihovim tvrtkama.

Dok je Mikulić zbog sumnje na korupciju još u pritvoru, iz zatvora je u kolovozu, nakon odslužene dvije trećine kazne, izašao bivši Ivo Sanader, nekadašnji HDZ-ov premijer.

Sanader je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od 18 godina, a pravomoćno je osuđen u tri slučaja: zbog izvlačenja novca iz javnih poduzeća u slučaju "Fimi Media", za traženje i primanje mita u slučaju "Planinska" te za prepuštanje upravljačkih prava nad Inom mađarskom MOL-u u zamjenu za mito, piše HRT.

Povezane vijesti

• Odgođeno suđenje u aferi "Po babi i po stričevima": Bivši ministri i nekadašnji potpredsjednik Vlade na optuženičkoj klupi
• "Kao da ih je pisao Turudić": Ministar pravosuđa pod paljbom zbog izmjena Zakona o kaznenom postupku i Uskoku
• Četvorica bivših ministara i nekadašnji potpredsjednik vlade na sudu: Tvrde da nisu krivi