Raspravljajući o izmjenama zakona o kaznenom postupku te Uskoku, i vladajući i oporba su u srijedu pohvalili intenciju da se njima skrate sudski postupci, no u oporbi se ne mogu "oteti dojmu da je na izmjenama oba ova zakona radio glavni državni odvjetnik Ivan Turudić".

Treba pohvaliti svaku promjenu zakona koja vodi prema skraćivanju sudskih postupaka, poručili su HDZ-ovi zastupnici. 

"Vidimo da su se detektirale određene anomalije u praksi, prije svega kroz rad optužnih vijeća, što vjerujem da je i javnost primijetila, pogotovo u postupcima koji su medijski eksponirani. Ove izmjene idu u smjeru kako bi ta predfaza sudskog postupka bila brža i efikasnija", naveo je Ivan Malenica (Klub HDZ-a) govoreći o izmjenama Zakona o kaznenom postupku. 

"Upravo to je i bio glavni motiv kojim smo se vodili u ministarstvu prilikom izmjena zakona, svjesnost o tome da određeni kazneni postupci, pogotovo u složenim predmetima, traju predugo, kazao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan. 

Paus: Već 17. put u 17 godina slušamo da će se ubrzati i skratiti postupci

Dalibor Paus (IDS, PGS, Unija Kvarnera i ISU-PIP) podsjeća da su to 17. izmjene Zakona o kaznenom postupku u 17 godina.

"Već 17. put slušamo da će se ubrzati i skratiti postupci. Pozdravljamo veće plaće i bolje radne i materijalne uvjete, ali unatoč tome kazneni postupci u praksi i dalje traju predugo", naglasio je. 

Habijan je dodao kako su uklonili institute koji se zlorabe vodeći računa da se ne dovodi u pitanje pravo branitelja i okrivljenika. "Ovo je jedan balans koji želimo postići da budemo brži i učinkovitiji", istaknuo je.

Kako je naveo, utvrđene su tri točke koje dovode do odugovlačenja postupaka, sukcesivno sporazumijevanje na optužnom vijeću, dugo čekanje prilikom ulaganja žalbi na rješenja o izdvajanju nezakonitih dokaza i problemi dostave.

Kao veliku novinu u Zakonu o kaznenom postupku, Habijan je izdvojio održavanje optužnog vijeća bez sudjelovanja stranaka uz dva izuzetka: zaprimanja izjave za donošenje presude na temelju sporazuma stranaka i prethodnog suđenja o zakonitosti dokaza. Što se tiče sukcesivnog sporazumijevanja na optužnom vijeću, dodao je, ono se ukida jer se često zloupotrebljavalo.

Izmjenama Zakona o Uskoku želi se rasteretiti Županijski sud u Zagrebu

Izmjenama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (Uskok i reorganizacijom želi se rasteretiti Županijski sud u Zagrebu. Osim toga, u svrhu ubrzanja sudskih postupaka, predlaže se posebna dužnost predsjednika vijeća da omogući koncentrirano vođenje rasprave i spriječi neopravdane odgode.

Znači li to da će se velike koruptivne afere brže rješavati, zanimalo je Antu Babića (HDZ), na što je Habijan odgovorio da je to glavni motiv.

"U interesu svih je da to bude što brže.(...) Ako je pravda spora, onda to više nije pravda za nikoga, predstavlja nepravdu”, poručio je ministar.

Pohvalio se i boljim rezultatima, naglasivši kako je trenutno oko 400.000 neriješenih predmeta, u usporedbi s 2020. kada ih je bilo 475.000

Kada je riječ o trajanju parničnih postupaka, 2020. godine bili smo na 655 dana, a sada smo na 350 do 400 dana. "Mantra je da pravosuđe ne valja i da nije dobro. Činjenica je da postupci traju dugo, ali ima pomaka", rekao je na kritike iz oporbe o sporosti pravosuđa.   

HDZ: Izmjene će rezultirati učinkovitijim radom Uskoka; Oporba: Umanjuje se neovisnost

"Prepuštajući nižim razinama da provode određene postupke rasteretit će se rad Uskoka, što je važno jer Uskok i jest zamišljen da vodi najvažnije postupke, a kao "crème de la crème" DORH-a u nadležnost mu se stavlja borba protiv terorizma", naveo je Malenica (HDZ).

Dok iz HDZ-a smatraju da će izmjene Zakona o Uskoku rezultirati njegovim učinkovitijim radom, lijeva oporba smatra da se umanjuje neovisnost Uskoka  i stavlja pod veću kontrolu DORH-a. 

SDP-u se, s druge strane, ne čini da je tu riječ o pokušaju smanjenja dugotrajnosti postupka nego, kako je kazao Tonči Restović, ozbiljnim promjenama koje će imati za posljedicu daljnju neravnopravnost u kaznenom postupku.

"Ne mogu se oteti dojmu da će brzina doprinijeti pravičnosti postupka, dapače, mislim da će narušiti", dodao je. 

Restović, ali i Sandra Benčić (Klub Možemo!) dojma su da je izmjene oba zakona pisao Ivan Turudić, a ne stručnjaci u ministarstvu.

Benčić: Turudić spušta kriterij na 10 godina iskustva da Sven Mišković postane ravnatelj 

Benčić se osvrnula i na činjenicu da Uskok još nema ravnatelja.

"Od kada je Turudić glavni državni odvjetnik, mi natječaj za ravnatelja Uskoka nismo imali. Sam je rekao da čeka da prođe ovaj paket zakona. A zašto mu je to bitno? Jer si je izabrao v.d. ravnatelja koji ne ispunjava uvjete za ravnatelja jer nema 15 godina iskustva unutar DORH-a, pa se sad spušta taj kriterij na 10 godina da Sven Mišković postane ravnatelj", kazala je. 

Tvrditi da se time ne slabi pozicija ravnatelja USKOK-a u odnosu na glavnog državnog odvjetnika i njegove zamjenike je smiješno, ocijenila je. Najavila je i mogućnost pokretanja ocjene ustavnosti odredbe o korištenju nezakonitih dokaza, ako ostane kakva se sad predlaže u Zakonu o kaznenom postupku. 

Važno je da sve zakonske izmjene napokon dovedu do toga da sudski procesi ne traju sedam, 10, 20, čak 40 godina, poručio je Marin Miletić (Klub Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića). 

Povezane vijesti

• Oporba: Mali broj prijava za glavnog državnog odvjetnika ne iznenađuje, DORH nije samostalan
• Dok mu je nad glavom USKOK-ova optužnica, Beroš se ne može vratiti na posao u bolnicu... Jer nikada nije prestao biti zaposlen?
• Odgođeno suđenje u aferi "Po babi i po stričevima": Bivši ministri i nekadašnji potpredsjednik Vlade na optuženičkoj klupi