Banke u Hrvatskoj u prvih su devet ovogodišnjih mjeseci ostvarile 5,9 posto manju dobit nego u istom razdoblju lani i iznosila je 1,13 milijardi eura, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke, a razlog je u općenito nižim kamatnim stopama na razini eurozone i prihodima koje su banke ostvarivale ulaskom Hrvatske u europodručje, poput kamata koje im je sukladno stopama Europske središnje banke isplaćivao HNB s osnove polaganja viška likvidnosti.

Krediti ipak porasli

Također, ulaskom u europodručje bankama je snižena stopa obavezne pričuve čime im se oslobodila znatna količina likvidnosti, a to se događalo u vrijeme visokih kamatnih stopa.
Tog jednokratnog učinka na prihode banaka više nema, visokolikvidna sredstava, odnosno sredstava kod središnje banke i ostalih depozita po viđenju su smanjena za 15,4 posto, a ESB je snizio kamatne stope što je sve zajedno utjecalo na pad profitabilnosti bankarskog sektora u Hrvatskoj.
– Banke su u 2023. i 2024. godini imale rijetku priliku plasiranja sredstava kod HNB-a bez rizika i po kamatnim stopama većim od onoga što su tržišno nudile građanima za primjerice stambene kredite, pa su ti ekstra prihodi dosta utjecali na relativno neponovljive godišnje rezultate banaka.

To se nije ponovilo u 2025. zbog smanjenja ključnih kamatnih stopa ESB-a, odnosno cijene novca na međubankarskom tržištu te usporedno natjecanja u privlačenju novih stambenih kredita sa akcijskim, povoljnijim kamatnim stopama u prvom polugodištu, a prije stupanja na snagu novih restrikcija HNB-a, pojašnjava licencirani kreditni posrednik Vjeko Peretić iz agencije Fintastic.

Na profitabilnost banaka u Hrvatskoj dijelom je utjecala i mjera HNB-a o postrožavanju uvjeta potrošačkog kreditiranja u cilju sprječavanja prevelike zaduženosti kućanstava i očuvanja stabilnosti financijskog sustava, iako se pravi efekti tih mjera tek očekuju.

Mjere postrožavanja kreditiranja su stupile na snagu sredinom godine i trebale bi usporiti zaduživanje, no prema podacima HNB-a za prvih devet mjeseci ove godine krediti kućanstvima u Hrvatskoj su porasli za 10,1 posto, a poduzećima za 9,2 posto.

Prosjek na razini eurozone je 2,6 posto, a po rastu kredita kućanstvima Hrvatska je, prema podacima ESB-a, u samom vrhu zemalja članica europodručja, odmah nakon Litve, a slijede je Estonija i Latvija.

Pri tom su ukupni krediti kućanstvima iznosili 28,9 milijardi eura, a gotovo polovica tog iznosa, odnosno 13,3 milijarde eura, otpada na stambene kredite, dok na gotovinske kredite otpada 10,1 milijardu eura.

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da su makrobonitetne mjere HNB-a smanjile potražnju za kreditima, ali kratkoročno, jer kreditna aktivnost banaka nije smanjena, što pokazuju i aktualni podaci središnje banke.

S druge strane, bankama su u prvih devet mjeseci pali prihodi od kamata za 132,7 milijuna eura zbog niskih kamata, a pali su im i kamatni rashodi za 58,4 milijuna eura, odnosno kamate koje banke plaćaju na štednju jer je dio građana ušteđevinu odlučio posuditi državi koja je ponudila povoljniju kamatu kroz kupnju narodnih obveznica i trezorskih zapisa.

Ukratko, bankama su pali prihodi, a porasli troškovi, pojašnjava Novotny.

Besplatni računi

– Svjedočimo novom trendu poslovanja banaka koji će obilježiti normalizacija profitabilnosti bankarskog sustava uz rastuće troškove.
Taj trend se već vidi, a profitabilnost banaka će nastaviti padati.
Banke više sigurno ne ulaze u red najprofitabilnijih biznisa u Hrvatskoj jer postoji čitav niz djelatnosti koje ostvaruju veće profite, kaže Novotny.

Iako su niske kamatne stope ESB-a, završetak jednokratnog učinka ulaska u eurozonu, pad prihoda od kamata na kredite i odljev dijela novca u državne vrijednosne papire nepovoljno utjecale na dobit banaka u Hrvatskoj, likvidnost banaka je i dalje visoka zbog čega su kamate na štednju i dalje niske.

Banke su toliko pune novca da najradije uopće ne bi zaprimale štednju, kaže Novotny, ali moraju jer ih na to zakon obvezuje.
Podsjeća da su kamatne stope najniže u povijesti Hrvatske, niže nego u Njemačkoj, upravo zbog velike likvidnosti banaka.

U duljem roku će se nastaviti i poslovanje banaka s nižim dobitima.
Peretić navodi da je iz podataka HNB-a vidljiva korelacija pada dobiti i kamatnih prihoda, "kao jedne od sastavnica ukupne profitabilnosti, a koji se kao trend očekuje i u narednom razdoblju".

Konačno, na profitabilnost banaka utjecat će i digitalizacija bankarskog sustava, napominje Novotny, koja bankama iziskuje velika ulaganja i troškove održavanja, a na dobit će utjecati i obveza besplatnog otvaranja računa građana koju je bankama nametnula Vlada.

Povezane vijesti

• Ugledni Deutsche Bank najavljuje lošije dane za - bankare i bogate
• Banke u Hrvatskoj lani zaradile 5,1 milijardi kuna
• Agrokor: Banke usaglasile sporazum, promjene u Upravi