Nacionalni plan
Ministarstvo otvara tisuće novih specijalizacija: Imamo popis, ali hoće li biti interesa?
Ilustracija (Pixabay)
Ukupno 3.699 specijalizacija iz svih područja medicine, s naglaskom na obiteljsku medicinu, pedijatriju i hitnu službu, predviđeno je Nacionalnim planom specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za razdoblje do 2029. godine, koji je Ministarstvo zdravstva upravo poslalo u e-savjetovanje.
Sukladno medicinskim područjima s manjkom liječnika, odljevom kadra i potrebama stanovništva, u idućih pet godina otvara se prostor za 450 specijalizacija obiteljske medicine, po 250 specijalizacija hitne medicine i pedijatrije, 200 specijalizacija ginekologije i opstetricije.
Previđene su i specijalizacije 180 psihijatara, 158 specijalista medicinske biokemije, 130 anesteziologa te po stotinu abdominalnih kirurga, onkologa, dijabetologa i radiologa.
Ključno je, međutim, pitanje hoće li se uspjeti popuniti toliki broj specijalizacija jer se i danas na mnoge natječaje u bolnicama i domovima zdravlja ne javi – nitko.
Mladi liječnici
Uvjerljivo najveći broj specijalizacija, njih čak 450, usmjeren je na obiteljsku medicinu koja se već godinama suočava s manjkom kadra i velikim brojem liječnika pred mirovinom.
Tako predviđeni broj specijalizacija nije dovoljan da bi se kompenzirao broj od 871 liječnika starijih od 60 godina koji će krajem desetljeća otići u mirovinu.
Među njima je i 318 liječnika starijih od 65 te 50 starijih od 70 godina, podsjećaju iz Koordinacije obiteljskih liječnika (KoHOM).
– Pozdravljamo namjeru Ministarstva, a mislimo da bi trebalo i 600 specijalizacija obiteljske medicine. Ali ključno je pitanje kako mlade kolege motivirati da se odluče za tu specijalizaciju, komentira Zrinka Huđek Leskovar, predsjednica KoHOM-a.
To će biti moguće, veli, ako se odmah poprave uvjeti rada u ordinacijama, smanji administriranje, smanji broj pacijenata po liječniku, omogući zapošljavanje administratora ili zdravstvenog suradnika i uvedu materijalne stimulacije.
U Hrvatskom sindikatu liječnika (HLS) skeptični su prema uspjehu plana specijalizacija ako se na lokalnim razinama ne uvedu značajne mjere za privlačenje mladih liječnika.
– Jako je lijepo i pohvalno da se to planira, ali se problem time neće riješiti, upozorava Renata Čulinović Čaić, predsjednica HLS-a.
Koliko god se specijalizacija raspiše, uvijek ima onih gdje se na jedno mjesto javi 60 kandidata, i onih na koje se, što se sve češće događa zadnjih godina, ni nakon ponovljenih natječaja nitko ne javi, podsjeća.
– To su u pravilu fizički i psihički zahtjevnije specijalizacije koje nose puno dežurstava i prekovremenih sati. Recimo kirurške struke, izuzev plastične i estetske kirurgije gdje je interes ogroman, navodi liječnica.
– Poanta je u tome da danas mladi doktori puno više cijene svoje slobodno vrijeme i ne žele na poslu provoditi više vremena nego što je potrebno.
Strašno je važan zajednički dogovor države i lokalnih zajednica jer svaki teren ima svoje probleme, nekima fale radiolozi, nekima internisti, ginekolozi, dijabetolozi.
Lokalna razina
Svaka županija zna u čemu je problem. Oni trebaju sjesti i dogovoriti se, pa ako u jednoj županiji fali ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, onda se takve ljude mora privući, pa neka se dogovore kako će ih privući.
Ako je lokalnoj zajednici stalo da ima dobru zdravstvenu skrb na svom području, onda se za to mora potruditi, poručuje Čulinović-Čaić.
Veći broj specijalizacija dobila je i hitna služba, no u Hrvatskom sindikatu hitne medicine ne vjeruju da će se tih 250 mjesta uspjeti popuniti.
– Naravno da je to potreba i bolničke i izvanbolničke hitne službe, ali smatram da će se vrlo malo ljudi odlučiti za tu specijalizaciju, u zanemarivom broju.
Otpadaju nam za sada naši napori da se izborimo za beneficirani radni staž, kojim bi mogli privući liječnike u hitnu službu, jer nam je odbijen elaborat, a s druge strane radi se o specijalizaciji koja ne nudi ništa, a traži puno od ljudi, komentira Danijel Šota, predsjednik tog sindikata.
Ova specijalizacija mladima uopće nije zanimljiva pa ne samo da je odbijaju, već i vraćaju specijalizacije nakon što su ih započeli, svjedoči Šota.
– Dosta je velik broj ljudi koji su se odlučili na tu specijalizaciju, ali su s vremenom shvatili da to ne žele raditi cijeli život, pogotovo u uvjetima koji danas vladaju, i vratili su specijalizacije, veli sindikalni čelnik.
Odbija ih činjenica da su nezaštićeni i zanemareni tijekom posla, a on je "gotovo rudarski".
Zato uzimaju specijalizacije lakšeg tipa ili odlaze u inozemstvo, mladi više ne žele robovati poslu, zaključuje Šota.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
