Trenutačno se u Hrvatskoj ulaže oko 160 milijuna eura u izgradnju i opremanje 18 centara za starije osobe koji bi se trebali otvoriti iduće godine. I dok će se kapaciteti zasigurno brzo popuniti, upitno je hoće li u njima imati tko raditi, prenosi HRT.
Naime nedostaje medicinskih sestara, njegovateljica i ostalog osoblja. Velika prepreka u zapošljavanju stranaca nepoznavanje je hrvatskog jezika, pa iz Udruge poslodavaca predlažu dodatna rješenja da bi se barem malo ublažio problem nedostatka osoblja u domovima za starije.
U domovima za starije osobe već danas nedostaje oko 2000 djelatnika. Problem je to za koji ravnatelji teško sami mogu naći rješenje. U situaciji kada je medicinskih sestara sve manje trebalo bi povećati barem broj njegovateljica.
- Smatramo da treba jednostavno uvesti jedan novi oblik strukovnog obrazovanja, trogodišnje školovanje njegovateljica, koje su, de facto, jednim dijelom i nosioci posla na način njege starijih osoba, kaže Pavo Ćorluka, dopredsjednik HUP - Koordinacije socijalne skrbi.
Naime problem sa stranom radnom snagom slabo je ili nikakvo poznavanje hrvatskog jezika. Stručnjaci kažu da su strani radnici neizbježno, ali ne i jedino rješenje.
- Prije toga bi, naravno, trebalo poboljšati uvjete onima koji su trenutno zaposleni u dugotrajnoj skrbi, odnosno domaćim radnicima. Trenutne zaposlene jako opterećuje manjak radne snage i otežava im uvjete rada i ponajprije bi im pomoglo to da se povećaju njihove plaće i misle da bi to bio način na koji bi se privuklo nove zaposlene, kaže dr. sc. Marijana Bađun iz Instituta za javne financije.
U idućoj godini trebalo bi biti gotovo još 18 novih centara za starije osobe financiranih iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ali i državnog proračuna. U novim domovima bit će 1800 novih mjesta, no pitanje je tko će u njima raditi, prenosi HRT.
- Mi smo kao resorno Ministarstvo u skladu sa svim dobrim primjerima pozitivne prakse, ali i temeljem Zakona o strancima omogućili zapošljavanje stranih osoba, a putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje svim stranim radnicima osiguravamo i učenje hrvatskog jezika, kaže Margareta Mađerić, državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Europska komisija predviđa da će se do 2070. u Europskoj uniji broj stanovnika smanjiti za 22 posto, a životni vijek produljiti za šest godina. To će povećati pritisak i na zdravstveni sustav te sustav socijalne skrbi.
- Treba već sad početi razmišljati, već smo i trebali početi razmišljati kako osigurati dovoljan broj kompetentnog osoblja, tko će brinuti za naše starije, imamo i situaciju da je neravnomjerna raspodjela kvalitete sustava socijalne skrbi po našim regijama, kaže Irena Weber, direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.
Poslodavci predlažu i uvođenje vaučera kojima bi se izjednačila cijena privatnih i državnih domova, ali i uvođenje poreznih olakšica za one koji roditeljima plaćaju smještaj u domu.