Na hrvatskim gradilištima u prvih sedam mjeseci ove godine inspektori rada otkrili su stotine neprijavljenih radnika i gotovo 700 prekršaja u građevinskom sektoru.

Inspektori rada Državnog inspektorata obavili su u tom razdoblju 734 inspekcijska nadzora primjene propisa u području radnih odnosa u djelatnosti građevinarstva pri čemu su utvrdili da su radila 193 radnika, uključujući i državljane trećih zemalja, a koje poslodavci nisu prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada, s prvim danom početka rada ili na odgovarajuće radno vrijeme te 225 državljana trećih zemalja koji su radili protivno odredbama Zakona o strancima kojima je utvrđena obveza ishođenja dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada.

Prijave i kazne

Također je utvrđen i niz drugih prekršaja kao što su neisplata minimalne plaće ili nezakoniti obračun i isplata plaće, uključujući pravo na povećanu plaću za prekovremeni rad, rad noću, nedjeljom, blagdanom…

Osim pokretanja prekršajnih postupaka zbog sumnje u počinjenje 692 prekršaja propisa o radnim odnosima, u slučajevima kada je utvrđeno da su u tijeku nadzora kod poslodavaca radila 102 državljana trećih zemalja, inspektori rada su za 42 poslodavca usmenim rješenjem u zapisniku privremeno zabranila obavljanje djelatnosti, odnosno državljanima trećih zemalja pružanje usluga za inozemnog poslodavca u trajanju od 30 dana.

S obzirom na to da je 10 poslodavaca u roku od tri dana od izricanja privremene zabrane obavljanja djelatnosti, uplatilo iznos od 3981,68 eura za svakog stranca u korist državnog proračuna, u tim slučajevima mjere privremene zabrane obavljanja djelatnosti nisu izvršene, a usmena rješenja su ukinuta, navodi Državni inspektorat. Dodaje kako je po toj osnovi u državni proračun u navedenom razdoblju uplaćeno 75.651,92 eura.

Većina stranaca zatečena u nezakonitom radu, odnosno bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, bili su državljani Indije, Nepala, Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Kosova. Iz DIRH-a navode da je nezakoniti rad državljana trećih zemalja najčešće bio utvrđen u djelatnosti građevinarstva, prijevoza (taksi) i ugostiteljstva.

U istom razdoblju inspektori su donijeli 60 rješenja kojima su poslodavcima naložili da ukupno 117 radnika, od kojih 71 stranac, prijave na obvezno mirovinsko osiguranje počevši od dana koji je zapisnikom utvrđen kao početak rada radnika i uplate novčanog iznosa od 2.650 eura u državni proračun za svakog neprijavljenog radnika, odnosno 6.630 eura ako je neprijavljeni rad radnika kod istog poslodavca utvrđen drugi i svaki sljedeći put u razdoblju od šest godina. Po toj je osnovi poslodavcima naloženo da u državni proračun uplate ukupno 329.750 eura.

Inspektori rada su u prvih sedam mjeseci 2025. godine utvrdili nezakonitosti koje se odnose na plaće (neisplatu minimalne plaće ili nezakoniti obračun i isplatu plaće, uključujući pravo na povećanu plaću za prekovremeni rad, rad noću itd.) te su donijeli osam upravnih mjera kojom je poslodavcima naložena dostava propisanih obračuna, pokrenuto je 38 prekršajnih postupaka zbog sumnje u nedostavljanje radnicima propisanih obračuna u slučaju neisplate plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor i 20 prekršaja neisplate niti minimalne plaće radnicima. Podnesene su i četiri kaznene prijave zbog neisplate plaće.

Glavni tajnik Sindikata graditeljstva Hrvatske (SGH) Domagoj Ferdebar istaknuo je kako podržavaju aktivnosti DIRH-a.

– Rezultati inspekcijskih nadzora potvrđuju stanje koje u Hrvatskoj nije novost, nego nažalost dugogodišnja praksa kod dijela poslodavaca kako u građevinarstvu, tako i u mnogim drugim djelatnostima, svaka na svoj način.

Primjeri su različiti, od kontinuiranog rada bez prijave, prijave nakon mjesec-dva rada, odnosno nakon provjere iskustva radnika, potpisivanja novog ugovora o radu, a koji nikad nije registriran, do najčešćeg oblika – prijave na minimalnu plaću pa isplate ostatka na ruke, tvrdi Ferdebar, napominjući kako sigurno ima još mnogo drugih oblika, ali da su ovo po njihovim saznanjima bili najčešći.

Kršenje ugovora

SGH prati svoje članove u pogledu primjene Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (KUG) i preko 40 kolektivnih ugovora na razini poslodavca koji se primjenjuju kod poslodavaca kod kojih su sindikalno organizirani.

– Ukoliko nam članovi jave da postoje određena kršenja kolektivnog ugovora, najčešće takve situacije rješavamo mirnim putem s poslodavcem.

KUG je instrument kojim pomažemo svim građevinskim radnicima u Hrvatskoj, kako bi imali višu razinu prava od zakonski zajamčenih minimalnih.

To su prvenstveno plaće više od minimalne, više dana godišnjeg odmora, dodaci na plaću i druga materijalna prava, naglašava glavni tajnik SGH-a.

Ferdebar podsjeća da SGH sa svojim socijalnim partnerima, poslodavcima iz HUP-UPG-a, kolektivno pregovaraju i sklapaju KUG od 1996. godine.

– Ministar rada od 2002. proširuje primjenu KUG-a na sve poslodavce u građevinarstvu, što mu daje snagu zakona i plaće raspoređene u 11 grupa složenosti poslova su zapravo minimalne za građevinarstvo.

U praksi to znači da građevinski radnik s iskustvom mora biti raspoređen i prijavljen minimalno na IV.a grupu poslova s bruto plaćom od 1.196 eura, a ne na 970 eura.

Iako niti ovo nije visoka plaća, ipak radi razliku koju treba poštovati, tvrdi Ferdebar dodajući da uz to KUG ima propisane dodatke na plaću koji radniku s više staža i koji radi u otežanim uvjetima dodatno povisuju plaću.

Uvjeren je međutim da sva prava iz KUG-a ne znače puno ako ih se poslodavci ne pridržavaju. Stoga je SGH krajem 2024. godine počeo pratiti primjenu KUG-a te poslodavci na temelju obavijesti SGH-a dostavljaju kako su po grupama složenosti poslova rasporedili svoje radnike.

– Rezultati nam pokazuju da značajan broj poslodavaca radnike raspoređuje na niže grupe složenosti poslova, odnosno prijavljuje ih na niže plaće.

Dio poslodavaca time oštećuje radnika za plaću i doprinose za mirovinu, stvara nelojalnu konkurenciju prema drugim poslodavcima koji uredno primjenjuju i prijavljuju plaće iz KUG-a te oštećuje mirovinski i porezni sustav u RH, kaže Ferdebar, naglasivši kako je jedan od prijedloga socijalnih partnera i uvođenje obavezne provjere poslodavaca u građevinarstvu prilikom javne nabave, poštuju li KUG te obavezu isključivanja onih koji ga ne primjenjuju.

Nepoznavanje jezika i prava

Sindikat graditeljstva Hrvatske od 2016. priprema materijale na stranim jezicima kako bi omogućio bolje razumijevanje prava stranim radnicima.

– Za strane radnike situacija je još teža u nekim tvrtkama u kojima su osim direktora ili voditelja, gotovo svi radnici s Dalekog istoka.

Njihovo nepoznavanje jezika i prava dovodi ih u vrlo nepovoljan položaj u odnosu na poslodavca, nepovoljan do te mjere da neki poslodavci zadržavaju putovnice stranih radnika i onemogućuju im odlazak u slučaju nezadovoljstva uvjetima rada, zaključuje Domagoj Ferdebar.

Povezane vijesti

• Plaće radnika u građevini trebale bi rasti 20 do 30 posto
• INSPEKCIJA I REDARI UVODE RED Izletnički brodari u Poreču šire se po rivi bez kontrole i prodaju izlete koje ne bi smjeli
• Inspekcije krenule udarno: U više od polovice nadzora utvrđeni prekršaji, a najčešći ipak nije rad na crno