Godinu i pol otkako su prešle pod kapu države da bi se njima efikasnije upravljalo, hrvatske bolnice opet su pred zidom – zbog enormnih dugova od gotovo 800 milijuna eura, odnosno činjenice da im neke bolnice ispostavljene fakture nisu platile dulje od 500 dana, veledrogerije razmatraju mjere pritiska kojima bi natjerale Vladu na isplatu duga i upozoravaju na moguće probleme u opskrbi bolnica ove jeseni.

Periodična pojava

Ova se situacija ponavlja periodično, nakon čega u pravilu slijedi financijska injekcija iz državnog proračuna koja privremeno ublaži bilancu duga, a nakon toga on opet nastavlja rasti. Jedan od mehanizama koji su veledrogerijama na raspolaganju blokade su bolničkih računa, čemu su neke od veledrogerija i pribjegle 2019. godine, zbog više bolnica koje su svoje račune plaćale tek nakon tri godine.

Popis najvećih dužnika uglavnom je uvijek sličan – sada je, kažu nam iz veledrogerija, na prvom mjestu popisa »neplatiša« Klinika za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević«, koja nije pokrila dugovanja veledrogerijama dulje od 500 dana, zatim OB Gospić s rokovima plaćanja od 360 dana, OB Virovitica 350 dana, OB Zabok 340 dana, OB Sisak 336 i OB Dubrovnik 327 dana.

Ove bi se bolnice prve našle na udaru u slučaju da se dobavljači odluče naplatiti ovrhama nad bolničkim računima, što bi dovelo u pitanje redovno pružanje zdravstvene zaštite.

Iz Ministarstva zdravstva građanima šalju umirujuće poruke tvrdeći da poduzimaju sve potrebne mjere da bi osigurali kontinuitet opskrbe lijekovima i potrošnim materijalom, pri čemu – kako tvrde – kontinuirano komuniciraju s predstavnicima veledrogerija i s njima nastoje usuglasiti modele koji će osigurati trajno rješenje opskrbe lijekovima. Predstavnici veledrogerija, međutim, opovrgavaju takve tvrdnje.

Nema komunikacije

– Nismo razgovarali ni s kim iz Ministarstva zdravstva, niti smo dobili termin. Poslali smo dopis u srpnju, zadnji je dopis išao 11. kolovoza, ali nema nikakvog odgovora niti poziva na sastanak.

Govore da robe ima, ali nikad nitko iz Ministarstva nije bio u našem skladištu. Ne znam na temelju čega to govore, a svjedoci smo da smo ovog ljeta ostali bez inzulina, bez fiziološke otopine i drugih lijekova.

Kad platimo dobijemo, kad ne platimo ne dobijemo, navodi Jasminko Herceg, predsjednik uprave Medike. Tvrdi kako veledrogerije uopće nemaju kontinuiranu komunikaciju s resornim ministarstvom, već samo obećanje da će se stvari promijeniti.

– Imamo stalno obećanje da će se nešto promijeniti, da će biti bolje. Međutim, sve je gore, ovakva situacija nije bila nikad. U jednom mjesecu dug je narastao za 70 milijuna eura, 31. srpnja iznosio je 734 milijuna eura.

U kolovozu će najvjerojatnije biti isto te očekujemo da će s 31. kolovoza doseći gotovo 800 milijuna eura. Sad mi recite tko to može nositi na leđima? Četiri veledrogerije koje opskrbljuju 80 posto tržišta apsolutno ne, upozorava Herceg.

Ljuti ga, kaže, što se državni vrh hvali uspješnom turističkom sezonom, rastom BDP-a i potrošnje, niskim proračunskim deficitom, dok se njima obveze plaćaju s počekom od godinu dana i više.

»Naravno da je proračunski deficit nizak kad ovih 800 milijuna duga nisu uračunali«, primjećuje. Takva se situacija, upozorava Herceg, odražava na normalnu opskrbu tržišta.

– Nema dana da nema neke defakture. Nekad su problem zaista dobavni lanci, što nema veze s plaćanjem, a nekad je problem plaćanje, ističe.

Na pitanje o tome hoće li ponovo pribjeći blokadama bolničkih računa kako bi natjerali Vladu na pokriće duga, ne želi odgovoriti. »Idući tjedan imamo sastanak s našim vlasnicima, onda ćemo odlučiti što dalje«, najavljuje šef Medike.

Financijski okviri

Iz Ministarstva zdravstva na naš upit o planu za rješenje ovog problema odgovaraju kako se »maksimalno trude da se plaćanja zdravstvenih ustanova prema veledrogerijama odvijaju sukladno postojećim dogovorima«.

– Poduzeli smo niz konkretnih mjera u posljednjih nekoliko mjeseci koje će pridonijeti financijskoj stabilnosti sustava.

Među najvažnijima su novi model plaćanja bolničkih usluga i Financijski karton za svaku bolnicu koji uključuje mjesečnu kontrolu i omogućuje pravovremeno reagiranje na eventualne nepravilnosti, podsjećaju iz Ministarstva zdravstva.

Očekuju usporavanje rasta duga do kraja 2025. godine i njegovu postupnu redukciju tijekom 2026. godine, a onda i potpunu stabilizaciju sustava.

Ravnatelji bolnica imaju svoju viziju o tome koje su promjene nužne da bi bolnice počele poslovati u plusu pa i dalje traže promjenu sustava plaćanja i korekciju cijena zdravstvenih usluga.

– Treba postaviti realne i objektivne uvjete u kojima će ravnatelji bolnica imati masu sredstava kojom mogu taj dug »držati na uzdama«, a onda ih obvezati da korektno posluju.

Ako se postavi takav financijski okvir, na ravnateljima je odgovornost da se tog financijskog okvira drže i da pružaju kvalitetnu zdravstenu zaštitu u tom okviru, ocjenjuje Dražen Jurković, predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ).

Pri tom, podsjeća, treba utvrditi realnije cijene zdravstvene usluge koje HZZO plaća bolnicama, jer te cijene ne bi smjele iznositi samo 35 ili 40 posto realne cijene.

No, neovisno o tome hoće li to postići, Jurković ne vjeruje da bi zbog duga veledrogerijama mogla doći u pitanje opskrba lijekova ili uredno poslovanje bolnica.

»Do toga nije došlo nikad pa neće ni sad«, smatra Jurković te podsjeća da se prelaskom bolnica pod kapu države Vlada obvezala na plaćanje svih obveza koje taj sustav generira.

Povezane vijesti

• HZZO: Pojačan nadzor bolnica zbog sumnje u pogrešno fakturiranje
• Veledrogerije zbog dugova prijete OBUSTAVOM ISPORUKE LIJEKOVA BOLNICAMA
• HUBOL OŠTRO PROTIV HZZO-a: Evo zašto bolnice stvaraju gubitke "To je otprilike kao da vam se svidi novi auto u autosalonu, odlučite ga kupiti, pa si sami odredite cijenu"