Postoji jedna jedincata stvar oko koje su se u posljednje vrijeme složili premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović, a i HDZ i SDP – uvođenje obaveznog vojnog roka. Odnosno, osnovne vojne obuke u trajanju od dva mjeseca, a za one koji se odluče za civilno služenje u lokalnoj samoupravi ili civilnoj zaštiti, u trajanju od tri ili četiri mjeseca. No, ta jedna stvar o kojoj se u politici svi slažu, ipak ne znači da se s tim slažu i građani – naime, za subotu 13. rujna najavljen je prosvjed protiv uvođenja vojnog roka, i to vrlo ambiciozno, na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.

Poziv na prosvjed

Organizator je stanoviti Centar za ekonomsko obrazovanje koji je na društvenim mrežama pokrenuo i stranicu pod nazivom "Stop obveznom vojnom roku". Iako na stranicama te udruge nema detalja o tome tko su oni, tko im je direktor ili članovi uprave, Centar za ekonomsko obrazovanje ipak je već, kako su napisali, sakupio više od pet tisuća potpisa na svoju peticiju protiv uvođenja vojnog roka. Na svojim mrežnim stranicama objavljuju kako se zalažu za građanske slobode, a reklamiraju se na način da "educiraju i pokreću rasprave", a sada za 13. rujna najavljuju veliki prosvjedni skup. "Ovu jesen Sabor odlučuje o obveznom vojnom roku, mjeri koja bi pogodila ne samo desetke tisuća mladih, nego i cijelo društvo kroz njihovo micanje s tržišta rada. Zato prije jesenske sjednice Sabora želimo velikim prosvjedom na Trgu bana Jelačića pokazati političarima što mladi i šira javnost misle o ovoj promašenoj, zastarjeloj i štetnoj politici", stoji u pozivu inicijative. Pojašnjavaju kako je Hrvatska već imala obvezni vojni rok, a da je ta praksa pokazala da poslodavci mlade na razgovoru za posao pitaju jesu li regulirali vojnu obvezu. Iz Centra smatraju da bi se to moglo ponoviti te da će se radije zapošljavati oni koji su oslobođeni vojnog roka ili stranci koji nemaju vojnu obvezu.

"U slučaju ponovnog aktiviranja obveznog vojnog roka, podnijet ćemo udruženu tužbu za zaštitu protiv diskriminacije. Naše objave o vojnom roku skupile su preko milijun pregleda na društvenim mrežama. Sigurnost države ne ovisi o obveznom vojnom roku – Vlada bi osigurala planirani broj dragovoljnih ročnika da ih plati kako spada", piše u objavi inicijative. Dodaju i da im nije jasno zašto se iz Vlade i Sabora čude zašto nitko ne želi biti dragovoljni ročnik za 900 eura, dok stranci sezonske poslove rade za 1.250 i više eura, uz plaćen smještaj i hranu. Uz to, Centar traži donacije za pozornicu, razglas i strujni priključak na prosvjedu 13. rujna.

Kako je poznato, Hrvatska bi obaveznu vojnu obuku za mlade (muškarce) od 18 do 29 godina života trebala ponovno uvesti od početka 2026. godine.

Ročnici na vojnoj obuci primat će 1.100 eura neto mjesečno, uz plaćene troškove prehrane, prijevoza i dopusta. Oni koji izaberu civilnu službu imat će dva modela, tro­mjesečni angažman u civilnoj zaštiti MUP-a ili četveromjesečni rad u lokalnim jedinicama. Civilna zaštita predviđa svakodnevni rad tijekom tri mjeseca, a naknada bi mogla iznositi oko 250 eura mjesečno, uz osigurani smještaj, prehranu te radnu i zaštitnu opremu. S druge strane, služba u lokalnim jedinicama, koja uključuje poslove protupožarne i civilne zaštite, održavanje javnih površina, komunalnih sustava i cesta, trajat će četiri mjeseca u punom radnom vremenu, ali bez stalnog smještaja. Upravo za taj model uvodi se nova naknada od oko 100 eura mjesečno. Bez obzira na oblik civilne službe, ročnici će imati pravo na zdravstvenu zaštitu, obvezno zdravstveno osiguranje i naknadu u slučaju ozljede ili bolesti tijekom službe.

Politička tema

Vojna i civilna obuka mogu se odgoditi do 29. godine života zbog studija, a vrhunskim sportašima i za godinu dana zbog natjecanja. U vojnu evidenciju ulaze svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina, a na obuku se upućuju u godini kada navrše 19. Neodazivanje na poziv nosi kaznu od 250 do 1.320 eura i mogućnost privođenja. Žene nisu obvezne, ali mogu dragovoljno završiti temeljno osposobljavanje. Plan je godišnje obuhvatiti do 800 ročnika po naraštaju, odnosno oko 4.000 mladih.

Politička rasprava o ovoj temi tek slijedi u Saboru, ali ne samo da Vlada i HDZ stoje iza ovoga, već i SDP koji je u dokumentima već prije više od godinu dana zapisao povratak vojnog roka – naravno, ne s detaljima koje je kasnije predložila Vlada i koji su im osobito bitni, a tiču se civilnog služenja temeljem prigovora savjesti. Možemo! je protiv uvođenja vojnog roka i sklonija je jačanju profesionalne vojske i dobrovoljnog služenja vojnog roka, a tek ako bi se to pokazalo nedovoljnim, mogla bi dopustiti razmišljanje o tome da se uvede i vojna obuka. Načelno, ni oni nisu u potpunosti protiv, no čini se da javnost ovoga puta ne podržava politiku, pa će biti zanimljivo pratiti kakav će biti odaziv na ovaj najavljeni prosvjed.

Povezane vijesti

• Dvije milijarde kuna "osvježit" će tržište rada u ovoj godini
• Uvođenje vojnog roka: Poznato koje stranke su za, a koje protiv
• Obvezni vojni rok počinje do kraja godine. Žene izuzete, poznata plaća za ročnike