Nagli skok
Znanstvenici s Ruđera: Duboke vode Jadrana se zagrijavaju i zaslanjuju višestruko brže nego što se očekivalo
(Snimio Srećko Niketić / Pixsell)
Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković Elena Terzić i Ivica Vilibić objavili su rad u sklopu međunarodnog istraživanja u kojem su analizirali podatke prikupljene u Južnojadranskoj kotlini, najdubljem dijelu Jadrana. Rezultati pokazuju ubrzano zagrijavanje i zaslanjivanje dubokih voda, višestruko brže od klimatskih projekcija, donosi HRT.
Temperatura mora na dnu Južnojadranske kotline, na dubini od 1000 metara, porasla je za 0,8 Celzijevih stupnjeva u proteklom desetljeću, a povećao se i salinitet. Takvi trendovi predstavljaju najbrže zabilježene promjene u dubokim mediteranskim vodama i mogu signalizirati trajnu promjenu klimatskog režima u regiji.
Znanstvenici su ovakvu promjenu očekivali tek potkraj stoljeća.
- U prethodnih stotinjak godina temperatura mora je porasla 0,2 stupnja, a u zadnjih 10 godina porasla je 0,8 stupnjeva, što je nekoliko desetaka puta više, rekao je za HTV dr.sc. Ivica Vilibić, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, Institut Ruđer Bošković.
Objasnio je što to znači za biljni i životinjski svijet:
- Njih nema toliko na površini, tj. plićim dijelovima mora, ali postoje dubokomorski koralji koji su vrlo osjetljivi na promjene temperature, a postoje i organizmi koju su osjetljivi na salinitet, oni su bliže ušćima rijeka gdje također postoji zaslanjivanje, kaže Vilibić.
U dubokom Jadranu koralji će izumrijeti, kao i drugi organizmi koji su osjetljivi na nagle promjene temperature, dodaje Vilibić.
- Promjene temperatura su vrlo stabilne u dubljim slojevima mora, a sada se naglo mijenjaju, nastavlja Vilibić.
- Voda dolazi iz sjevernog Jadrana koji je plitak, gdje se tijekom zime hladi kada bura zapuše i ta voda bude gušća nego druga voda i potone na dno. Iz srednjeg i južnog Jadrana izlazi na istočno Sredozemlje, što znači ako je voda dolje toplija, na 1200 metara i slanija u južnom Jadranu, to znači da je toplija i slanija u sjevernom Jadranu tijekom zime, pojasnio je Vilibić.
To pokazuje da se mijenjaju svojstva mora u plitkom sjevernom Jadranu koji je jako ribarsko područje, objašnjava Vilibić.
Nagli skok u zadnjih 50 godina
- Ono što se događa u Jadranu, ne možemo odvojiti od onoga što se događa u Sredozemlju i od onoga što se događa u cijelom svijetu. Jadran je puno manji nego Sredozemlje, a Sredozemlje je puno manje nego ocean i puno je osjetljivije na klimatske promjene i to će se događati u budućnosti, dodaje Vilibić.
Globalno zagrijavanje koje se događa zbog čovjeka jače djeluje jer je Jadran manji, a smanjenje oborina je vrlo bitno za salinitet koji je porastao, ističe Vilibić.
Odgovorio je i zašto se promjene događaju višestruko brže od klimatskih projekcija:
- Postoje različite klimatske projekcije, zavisi kako će se čovječanstvo razvijati. Hoće li više ili manje emitirati stakleničkih plinova. Kuda svijet ide? Mislim da bi moglo ići na više. To su srednje projekcije, jer projekcije imaju svoju nesigurnost, no to ne znači da će se ovi trendovi nastaviti u sljedećih 70 godina, jer kad bi se se nastavile bila bi katastrofa, kaže Vilibić.
Kako kaže, ekstremi su vrlo bitni kod klimatskih promjena, jer ekstrem kad se dogodi može utjecati na bilo što; obalu - duboke sojeve, floru i faunu.
- Varijabilnost u moru je prirodna jer mjerenja postoje preko 100 godina i uvijek je nekoliko desetaka stupnjeva gore - dolje, kao i salinitet, ali ne ovoliko. Globalne klimatske promjene imaju neku varijabilnost, ali ono što se događa u zadnjih 50 godina je nagli skok, zaključuje Vilibić.
Cijeli prilog dostupan je ovdje.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
