EU parlament
Nakon pasa, u pripremi i obvezno mikročipiranje mačaka
Ilustracija (Pexels)
EU parlament u lipnju je podržao zakonske prijedloge za obvezno mikročipiranje mačaka, kao budući pravni okvir za unapređenje zaštite kućnih ljubimaca te suzbijanje njihova napuštanja i ilegalne trgovine, a iz udruga za zaštitu životinja upozoravaju na izazove u provedbi.
Regulativa poziva na obvezno mikročipiranje i registraciju svih pasa i mačaka te predviđa desetogodišnje prijelazno razdoblje za regulaciju. Podržava se zabrana prodaje pasa i mačaka u trgovinama za kućne ljubimce, u uzgoju zabranu križanja u srodstvu te uzgoja životinja s ekstremnim, za njih štetnim tjelesnim osobinama. Za uzgajivače bi to pak značilo obveznu registraciju.
Predlaže se uvođenje tzv. pozitivne liste na razini EU-a kojom bi se propisalo koje se životinjske vrste mogu držati kao kućni ljubimci, štiteći pritom dobrobit životinja i javnu sigurnost ograničavanjem vlasništva nad vrstama koje nisu prikladne za život u kućanstvu.
Iz Udruge prijatelji životinja pozdravljaju regulativu i podsjećaju da je u Hrvatskoj niz godina obvezno mikročipiranje pasa te upisi u upisnik kućnih ljubimaca, ali unatoč tome postoje problemi u provedbi.
"Oglasnici su prepuni nekontroliranih uzgoja, a procjenjuje se da prodavači pasa samo u jednom popularnom oglasniku zarađuju oko 14 milijuna eura neoporezivo godišnje. Uzgajivači ne registriraju djelatnost, drže životinje u lošim uvjetima i objavljuju lažne mikročipove. Nedostaju sustavne inspekcije, stroge kazne i regulacija internetske prodaje", kaže Snježana Klopotan Kačevenda iz Prijatelja životinja.
Dodaje da su godinama zagovarali i obavezno mikročipiranje mačaka, što su i predlagali prilikom donošenja Zakona o zdravlju životinja.
"Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva je to odbilo s obrazloženjem da označavanje mačaka nije unutar opsega uredbi EU-a. No sada će morati biti. Bez obaveznog mikročipiranja mačaka, sljedivost je otežana, što pogoduje ilegalnim uzgojima i povećava troškove zbrinjavanja napuštenih životinja", kaže Klopotan Kačevenda.
Očekuje se da će Europski parlament i Vijeće EU-a usvojiti obavezujuće zakonodavstvo do kraja 2025. godine.
"Iako je predviđeno desetogodišnje prijelazno razdoblje za odredbe o mačkama, smatramo da Hrvatska ne bi smjela čekati, već treba što prije krenuti u izmjene nacionalnog zakonodavstva i provedbu", kaže Klopotan Kačevenda.
Dodaje da će uvođenje obaveznog mikročipiranja mačaka pridonijeti povećanju odgovornosti skrbnika jer će se spriječiti njihovo lako napuštanje. "Ako se mačka izgubi, mikročip će olakšati vraćanje skrbniku i smanjiti broj napuštenih životinja", kaže.
Mnogi psi još uvijek nisu mikročipirani
Dora Perši iz Udruge Indigo kaže da načelno podržavaju najavu uvođenja EU obveze mikročipiranja i registracije mačaka, ali ističe da je važno ukazati na postojeće probleme u provedbi slične prakse u Hrvatskoj.
"Mikročipiranje pasa je obvezno još od 2004., a od 2017. i upis u Jedinstveni informacijski sustav za kućne ljubimce (JISKL). Iako je sustav napredan, mnogi psi i dalje nisu mikročipirani zbog nedostatka nadzora, inspekcija i učinkovitog pravosuđa. Bez dovoljnog broja komunalnih redara i inspektora, ni nova obveza za mačke neće imati stvaran učinak", kaže Perši.
Iz Indiga upozoravaju i na dodatni izazov kod mačaka, a to je njihova priroda, mnoge su slobodnoživuće i nemaju vlasnika u klasičnom smislu. "Postavlja se pitanje tko bi snosio trošak i odgovornost za njihovo mikročipiranje, a postupak hvatanja je logistički i etički složen. Smatramo da obvezu čipiranja treba pratiti jasna provedbena pravila, edukacija građana i ulaganje u resurse, inače će učinak na dobrobit mačaka ostati minimalan", poručuju.
Smatraju da Hrvatska trenutačno nije potpuno spremna za provedbu svih novih EU pravila o zaštiti kućnih ljubimaca zbog kroničnog manjka kadrova. Upozoravaju da nedostaje veterinarskih inspektora, komunalnih redara i educiranog osoblja u skloništima. "Bez zapošljavanja i edukacije novih ljudi, propisi će ostati mrtvo slovo na papiru, a sustav će se i dalje oslanjati na volontere što nije održivo rješenje", kaže Perši.
U Hrvatskoj je već zabranjena prodaja pasa, mačaka i pitomih vretica u pet shopovima, ali Prijatelji životinja smatraju da ni druge vrste ne bi smjele biti predmet trgovine.
Zabrana prodaje životinja u trgovinama spriječila bi impulzivnu kupnju i loše uvjete držanja u trgovinama, poput visoke smrtnosti ribica ili neprepoznatih i neliječenih bolesti, a građani bi udomljavali iz skloništa", poručili su.
Piše: Kristina Gaćarić
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
