Hrvatska je najpopularnija destinacija na tržištu Slovenije. Naime, prema informacijama iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ), online istraživanje koje je sredinom lipnja proveo Institut za istraživanje tržišta i medija Mediana o ljetnim planovima odmora Slovenaca, pokazuje kako će većina naših susjeda ovog ljeta ići na odmor te kako im je Hrvatska najtraženija destinacija.

Konkretnije, navedeno je istraživanje pokazalo da 71 posto ispitanika planira otići na odmor ili ljetovanje, a među njima je gotovo petina već i uplatila svoj odmor. Nešto više od četvrtine njih odabralo je destinaciju, ali još nisu uplatili, dok se četvrtina još nije konačno odlučila kamo će putovati.

Dobre su vijesti da, kada je riječ o odredištima, Hrvatska i dalje uvjerljivo prednjači pa će više od polovine ispitanika provesti ljeto u hrvatskim destinacijama. Druga po redu po popularnosti je sama Slovenija, gdje će ljetovati svaki deseti ispitanik, a među popularnijim stranim destinacijama ističu se još Grčka i Italija, dok se nešto više od desetine ispitanika izjasnilo da putuju »negdje drugdje«, što ukazuje na raznolikost interesa i moguće egzotičnije izbore.

Uvijek vjerni

Bruno Bonifačić, direktor Predstavništva HTZ-a u Sloveniji, komentirajući ove podatke, kazao je kako potvrđuju dugogodišnju privrženost slovenskih gostiju Hrvatskoj.

– Blizina, odlična prometna povezanost, poznata i raznolika ponuda, kao i dugogodišnje međusobno povjerenje razlozi su zbog kojih Hrvatska i dalje ostaje izbor broj jedan za Slovence.

Drago nam je što su naši susjedi prepoznali vrijednost autentičnog doživljaja, sigurnosti i gostoljubivosti koje Hrvatska kontinuirano nudi. Slovenija je jedno od naših najvažnijih emitivnih tržišta, stoga ćemo i dalje aktivno raditi na prilagodbi ponude i promocije njihovim interesima, od obiteljskog i kamping turizma, do aktivnog odmora i enogastronomije, kazao je Bonifačić.

Kada je pak riječ o trajanju odmora, trećina ispitanika planira odmor u trajanju od četiri do sedam noći, dok petina planira do deset noćenja. Dulje odmore, koji traju više od deset noći, planira oko četvrtina ispitanika.

Među ispitanicima, najviše njih odabire smještaj u apartmanima, privatnim sobama ili kućama za odmor, i to njih 38 posto, a slijede hoteli i moteli koje bira 24 posto slovenskih gostiju te kampovi koje bira 15 posto gostiju iz Slovenije.

Inače, prema podacima sustava eVisitor, u dosadašnjem dijelu godine Slovenci su u Hrvatskoj ostvarili više od 877 tisuća dolazaka i 4,3 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od dva posto u dolascima i tri posto u noćenjima.

Treba reći i kako velik broj Slovenaca ima vikendice na Jadranu pa se spominje brojka od čak oko 100.000 nekretnina uz obalu koje su u slovenskom vlasništvu.

Rast sa slovenskog tržišta svakako je dobra vijest s obzirom na to da su slovenski mediji prepuni vijesti o skupoći u Hrvatskoj. Vijest o tome da hrvatska vlada više neće regulirati cijene goriva na svim je slovenskim portalima kao šlag na tortu niza napisa o tome koliko su cijene na Jadranu porasle.

Tako portal 24ur.com, u jednom od niza napisa o cijenama u Hrvatskoj koje lete u nebo, govori o tome kako krema za sunčanje koja u Zagrebu košta 20 eura, a u Splitu kupca »olakša« za finih 38 eura.

Čvrsta veza

Zanimljivu teoriju o tome zašto unatoč skupoći, Slovenci i dalje najradije biraju susjednu »Hrvašku«, novinar Slovenskih novica Bojan Budja kaže: »Hrvatska ostaje uvjerljiva pobjednica.

Bilo da se pola litre piva prodaje za 5 ili čak 8 eura, hamburger za 12 ili čak 15 eura, espresso za 3 ili 4 eura, ona je za Slovence prva i najbolja«, To je potvrdilo istraživanje Mediane prema kojem, dakle, 56 posto Slovenaca ovog ljeta »noge toća« na hrvatskom Jadranu.

»Zašto, unatoč brojnim neugodnim iskustvima, postoji tolika popularnost hrvatske obale? Rekao bih da zato što ona još uvijek ima svoju magiju. S jedne strane to je nostalgija naših djedova i baka koji se sjećaju Jugoslavije i tada i potpuno njihova mora.

Onog mora uz koje su Slovenci bez oklijevanja gradili kućice i postavljali kamp-prikolice«, navodi Budja. Kaže i kako je Jadransko more nešto posebno. Kao da je uliveno u slovensku dušu. Ali i kako Slovenci imaju svoju obalu dugu točno 46,6 kilometara na koju se ne mogu osloniti pa se guraju preko granice.

»I to tamo, gdje su već davno shvatili da su i male ribe dobre ribe. Ali pri nekontroliranom ulovu pravilo je da što je mreža više, manje je ulovljenih riba. Slovenci se za sada još uvijek marljivo upliću u njih.

Ali je samo pitanje vremena kada ćemo konačno prekinuti ovu prirođenu pupkovinu koja nas veže za Jadran. Koji je zaista lijep, divan, ali ne i jedini«, zaključio je slovenski novinar.

Što reći nego da u Hrvatskoj službene turističke brojke lete u nebo, cijene također lete u nebo, no i aktualna činjenica da je država i cijene goriva prepustila poslovično »razumnim« trgovcima, postavlja upitnik je li baš sve s turističkom godinom tako blistavo i puni li se od turizma državna kasica prema očekivanjima.

Najskuplji – ćevapčići i riba

Cijene u Hrvatskoj i ove su godine tema brojnih stranih medija i analiza. Tako je ovih dana njemački travel portal World on a Budget objavio rezultate svoje analize hrvatskih cijena prema kojoj je u visokoj sezoni prosječno noćenje oko 100 eura za dvije osobe, jesti vani otprilike je skupo ili čak skuplje nego u Njemačkoj.

Cola je u restoranu vrlo skupa, u prosjeku 3,76 eura za 0,25 litara, cijene kreme za sunčanje veoma variraju, a Dubrovnik je daleko najskuplje mjesto. Pri tome je smještaj u apartmanima ispao najpovoljniji, a zanimljivi su zaključci o cijenama hrane u ugostiteljskim objektima u našoj zemlji.

Uspoređivane su cijene u 50-ak restorana i konoba na Jadranu. Ćevapčići su u prosjeku 13,23 eura, s time da su najjeftiniji bili 6,80 eura, a najskuplji nevjerojatnih 20 eura.

Kilogram ribe je prosječno 72 eura, dok je top cijena bila oko 95 eura, 2 i pol »deci« Cole je između 1,30 i čak 6,80 eura, a pola litre točene pive između 3 i solidnih 9,40 eura.

Ćevapčići i riba su, kažu na portalu, jako skupi, a predvodnik po cijenama je Dubrovnik. Zanimljivo je i što kažu o famoznoj cijeni kuglice sladoleda

. Najviša koju su našli je bila 4 eura što je stvarno puno, u prosjeku je 2,44 eura, a našli su je i po 1,90 eura. Kažu kako su u Španjolskoj i Italiji znatno više.

Povezane vijesti

• Istra u kampovima ostvaruje najveći promet
• Share Istria: Stigli prvi ovogodišnji influenceri
• Denis Ivošević: Turističku 2019. obilježit će posljedice Brexita i buđenje KONKURENCIJE NA MEDITERANU