Veliko postignuće
Istra s više od 100 medalja: Vinari otkrili tajnu svjetskog uspjeha
(Foto: Benvenuti)
Fantastičan rezultat hrvatskih vinara na "svjetskom vinskom prvenstvu", dodjeli Decanterovih medalja održanoj nedavno u Londonu! Ukupan skor je 384 medalje što je minijaturnih 20 tisuća hektara vinograda svrstalo na osmo mjesto svjetskih država proizvođača vina.
Nevjerojatni je to rezultat – istina slično bi se moglo komentirati i Sloveniju koja je s još manje hektara, njih 15 tisuća, stigla do 211 medalja – jer hrvatska se rezultatom svrstala vrlo blizu giganta kao što su to Australija, Argentina ili Portugal koji u odnosu na Hrvatsku ima točno deset puta više vinograda.
Posebno se slavi u Istri koja je postala globalno važnom vinskom regijom. Njihov broj medalja prešao je brojku od stotinu, a s obzirom na to da su gotovo svi nagrađeni istarski vinari članovi Vinistre, ovo je i pobjeda svih onih vinara koji su prije više od tri desetljeća odlučili od malvazije napraviti – ugledni svjetski vinski brend.
– U Londonu su se zlatom okitile Malvazija Vina Bernobić, 2024., Malvazija Istarska Bruno Ferenac, 2023., Santa Lucia Malvazija Kozlović, 2018., Korona Malvazija Vina Franković, 2019., La Prima Malvazija Fakin, 2023., dok je platinu i visokih 97 bodova osvojilo desertno vino San Salvatore Benvenuti, 2021. Sjajan je to rezultat za istarske vinare i malvaziju koja je postala najnagrađivanija i najprepoznatljivija hrvatska sorta, ističu u Vinistri.
Dodatno zanimljivo, Decanter 2. srpnja stiže u Istru: na ekskluzivnom događaju Decanter 2025 Winners Showcase by Vinistra predstavit će se hrvatska vina koja su na ovogodišnjem Decanteru osvojila najmanje 90 bodova, odnosno srebrnu, zlatnu i platinastu medalju. U stilu promenadnog kušanja dvjestotinjak vinskih profesionalaca uživat će u nagrađenim hrvatskim vinima. Uz goste iz regije ovaj će događaj uveličati i predstavnici Decantera predvođeni s Caroline Gilby i Beth Willard.
BENVENUTIJEVA PLATINA
Posebno je pak ovih dana ponosno u Kaldiru nedaleko od Motovuna, u obitelji Benvenuti čiji je muškat San Salvatore dosegnuo čak 97 bodova što mu je priskrbilo jedino hrvatsko platinasto odličje!
– Dosezanje tako velikog broja bodova uvijek izaziva ponos, a s obzirom na to da je ovo naša treća platina za muškat, potvrda je da smo odabirom kvalitete iznad svega na istinski dobrom putu.
Putem Vinistre kao znaše zajedničke institucije uvijek širimo svijest da smo teritorijalno mali, ali zato veliki po pitanju raznolikosti terroira, pa i nekih mikrolokacija, koji su sposobni dati iznimnu kvalitetu.
Osvrnemo li se samo na naše motovunsko područje veseli zlato Marka Fakina, ali i deseci medalja srebrnog ili brončanog sjaja. Na neki način zemlju i klimu, područje koje smo naslijedili od naših predaka njegujemo i činimo rodnim na najbolji mogući način što smatramo da je također jako važno, istaknuo nam je Nikola Benvenuti.
S pravom jer su motovunski vinari osvojili tridesetak medalja – Tomaz i Fakin njih po desetak – što ih čini jačim od niza ozbiljnijih vinskih država.
Dobrim se rezultatom može smatrati i 14 zlatnih odličja, vina koja su dobila 95 ili 96 bodova po mnogima najstrožeg ocjenjivačkog suda na svijetu. Pet ih je otišlo u Istru, a najbolja hrvatska ovogodišnja Decanterova zlata su Gianfranca Kozlovića – Santa Lucija i Marka Fakina – La Prima malvazija.
Ostala zlata, njih devet otišlo je u razne dijelove Dalmacije, a prava fešta može početi u Lumbardi na Korčuli gdje su stigla čak tri zlata – dva vinariji Zure za grk, jedno Casa Boschi za pošip. Istina, ovdje moramo istaknuti i jednu posebitost jer zlato je dobila i vinarija Galić iz Kutjeva, dakle Slavonije, ali za – Dalmatian Ego Pošip.
OBALA I KONTINENT
Srebra je daleko više, skoro trećina od ukupnog hrvatskog zbroja, ili točno – 114. U obalni dio Hrvatske njih 76, dok je kontinentalni pojas dosegnuo 36 medalja. U Istru ih je otišlo čak 34, a među njima se s pet srebra istaknula vinarija Tomaz, dok su ostala srebra otišla u razne dalmatinske regije i – Kastav.
Kad je riječ o kontinentalnim vinima ističe se regija Zagorje-Međimurje s 15 srebra, pet ih je otišlo u Hrvatsko Podunavlje, no kako se čini u samom slanju prijava nešto nije »štimalo« s Kutjevom jer kod njih nema ni jednog srebra ili bronce, barem ne po regionalnoj prijavi, što je s obzirom na kvalitetu vinara, jednih od najboljih u Hrvatskoj, »nemoguća misija«.
Brončanih medalja je dakako najviše, 255, ali, zanimljivo, u ovom razredu bolju su »berbu medalja« imali vinari s kontinentalnog područja Hrvatske jer broncu je dobilo njih 130. Posvetimo li se ipak prije priobalju, istarski vinari opet rekordno – čak 62 medalje. Nemalo, 12 je takvih odličja, iako su dva geografski neodređena s obzirom na to da je grožđe iz jedne, vinar iz druge regije, otišlo i na Kvarner.
Kontinent je posebna priča – rekorderi su iz regije Zagorje-Međimurje s 55 medalja. U Erdut je otišlo njih pet, Baranja je ovdje istaknuta s četirima medaljama, Hrvatsko Podunavlje – 14. Posebno ističemo Moslavinu s obzirom na to da se radi o regiji od koje se tek očekuju veliki rezultati, ali i s 14 bronci u ovom trenutku mogu biti itekako zadovoljni.
SAN O MEDALJI
Na dodjeli nagrada 2025. godine 50 je medalja u kategoriji Best in Show što predstavlja samo 0,30 posto svih kušanih vina. Slijedi 137 platinastih i 732 zlatne medalje, što je porast u odnosu na prošle godine. Općenito, dodijeljen je veći postotak vrhunskih medalja, što pokazuje porast kvalitete prijavljenih vina.
– Ne mogu vam opisati koliko su mi zadovoljstvo učinila priznanja s Decantera. Svakako je tu riječ o srebru za pjenušac Amfora 365 Brut koji je s 90 bodova dosegnuo srebro, ali istinski me »oborila s nogu« bronca za Belicu.
Kod pjenušca iz 2018. godine bilo je jasno kako imamo jedno uistinu posebno, rijetko orange vino, dok je Belica, moja draga kastavska kupaža uvijek, pa čak i kad smo je dignuli do istinski kvalitetnog vina, trpjela sumnju pa i poniženja. Belica je moja velika, prva ljubav. Ja sam u njoj vidio golemi potencijal i kad je skoro nitko nije »doživljavao«.
Ipak, dogodila se prije više od desetljeća i pol ključna sinergija Nenada Kukurina, pionira i lidera visoke gastronomije na načelima autohtonosti, današnjeg župana Ivice Lukanovića tada gradonačelnika Kastva i nas, nekolicine okupljenih u udruzi Belica.
I uspjeli smo, trajalo je, ali danas Belica slavi Decanterovu medalju što je uistinu – san, istaknuo nam je to Dejan Rubeša, jedan od najvećih vinskih zanesenjaka s Kvarnera, osoba koja je najzaslužnija za nevjerojatnu transformaciju poimanja kvalitete vina koja se događa na najširem kastavskom području.
Kad govorimo o Kvarneru, govorimo o svega 200-tinjak hektara pod vinogradima što je samo jedan posto ukupne hrvatske površine pod vinovom lozom, ali riječ je o istinskim entuzijastima, o ljudima koji su od mikrosorti što čine kupažu Belica putem matičnjaka napravili bazu od nekoliko tisuća ruž, kako Kastavci nazivaju trs, o vinarima koji maksimalno uvažavaju znanost i znanstvenike.
Nije naime čudno da im je od ukupno 12 kvarnerskih medalja pripalo njih – tri: uz OPG Plovanić vina broncu je dobio i Darko Madić za malvaziju.
Jer oni, Kastavci, su u minijaturnoj produkciji vina Primorsko-goranske županije istinska – mikrozajednica.
Ono što je za Rubešu dodatno važno, nedavno je s velikim uspjehom prepustio vođenje OPG-a Plovanić vina gdje nastaju opisana nagrađivana vina, kćeri Ivani, diplomiranoj kulturologinji koja nije dosegnula ni trideset godina.
– Oduvijek smo u poslu proizvodnje vina participirali kao obitelj, tako da je meni nekako logično bilo da se i ja u nju aktivno uključim, da na kraju krajeva i preuzmem vođenje OPG-a.
Dakako da je otac i dalje unutra i da radi sve što je radio po pitanju dosezanja kvalitete vina, ali vjerujem da će upravo sinergija naših generacija, pa i činjenice da dolazim u posao s vinima s diplomom kulturologinje, dati sasvim neku novu dimenziju našim budućim vinima, zaključila je naš razgovor Ivana Rubeša.
Da, baš tako – da vam je to netko ma samo prije desetak godina najavljivao kao mogućnost da se Belica pojavi na Decanteru i osvoji medalju, posumnjali biste u njegovu stabilnost. Ali kad je tu obitelj Rubeša i »nemoguće« postaje svjetskom broncom.
ŠEST BRONCI U VRBNIK
Kad smo već na Kvarneru, dodajmo da šest bronci putuje u Vrbnik: Zlatna žlahtina PZ Vrbnik, Sansigot Ivana Katunara, Biser Žlahtina Kuće Vina Ivan Katunar pa opet Ivan Katunar i Vrbnik te Gospoja s dva vina – žlahtinom i cabernet sauvignonom.
Tri su Pavlomirove bronce – žlahtina, 1288 Brut te cabernet sauvignon, a razloga za veselje imaju i opatijska Vina Mandić koja su dobila broncu za malvaziju.
Slavimo, feštamo, dižu se čaše u znak zdravice, fotografiraju se blistave etikete od kojih će mnoge dobiti i famoznu Decanterovu oznaku. Svijet se čudi raznolikosti i kvaliteti hrvatskih vina koja su iza sebe ostavila gigante poput SAD-a, Novog Zelanda, Kine, Čilea…
A mi se pitamo hoće li to konačno biti okidač, poticaj, preokret unutar gospodarske grane koju nazivamo poljoprivredom? Granom nad kojom vječno tugujemo jer nikako ne može pronaći svoje mjesto pod EU suncem.
Privredi koja u pravilu donosi tužne priče o promašenim nasadima i proizvodima koji cjenovno ne mogu konkurirati skoro nikom.
Hoćemo li dakle uvidjeti da su nam upravo vina, uz maslinova ulja, forte s kojim najprije moramo pokriti domaće tržište, a zahvaljujući turizmu riječ je i o vrlo efikasnom i specifičnom izvozu, i s naših super skromnih 20 tisuća hektara pod vinovom lozom konačno krenuti snažno prema nekim novim tisućama?
Decanter nam je naime dodijelio 386 medalja, ali i vrlo direktno poručio – ljudi, vi niste normalni!
Sadite autohtone sorte, proizvodite još više malvazije, žlahtine, graševine, plavca, pošipa, proizvodite Belicu jer ona vam je dobra kao mlado mirno vino, kao arhiva i kao – pjenušac.
Hrvatska, što se čeka?
Ministarstvo: Cilj povećati površine pod vinogradima
|
S obzirom na iznimnu sliku hrvatske vinske scene koju je pružio aktualni Decanter, Ministarstvu poljoprivrede uputili smo upit o – investicijama u sektor. – Rezultati ovogodišnjeg Decanter World Wine Awardsa potvrda su kvalitete hrvatskih vina i snažan pokazatelj potencijala našeg vinogradarsko-vinarskog sektora. Osmo mjesto u globalnoj konkurenciji, uz iznimno velik broj osvojenih medalja u odnosu na veličinu vinograda, svjedoče o stručnosti, predanosti i raznolikosti koju hrvatski vinari unose u svoj rad. U Hrvatskoj se proizvode vina iznimne kakvoće – čak oko 84 posto ukupne proizvodnje čine vina koja se deklariraju kao kvalitetna i vrhunska u sustavu zaštićenih oznaka izvornosti. To dodatno naglašava vrijednost postignutih rezultata i obvezu daljnjih ulaganja u ovaj sektor. Sve je to potvrda kako se ulaganja u ovaj sektor višestruko isplate – ne samo kroz tržišne rezultate, već i kroz doprinos razvoju ruralnih područja, nacionalnu prepoznatljivosti i gospodarsku otpornost. U tom smislu, važno je naglasiti da su strateškim planom Republike Hrvatske za provedbu Zajedničke poljoprivredne politike 2023. – 2027. jasno postavljeni prioriteti razvoja poljoprivrede i ruralnog prostora, a kroz europske poljoprivredne fondove osigurana su značajna sredstva za provedbu mjera koje obuhvaćaju i vinogradarstvo. Unutar toga okvira, sektor vina ima i vlastitu sektorsku intervencijsku omotnicu u iznosu od 41,64 milijuna eura, odnosno 10,41 milijun eura godišnje. Također smo za razdoblje od 2024. do 2026., za Program sufinanciranja rada regionalnih organizacija vinara i vinogradara osigurali sredstva u iznosu od 1,8 milijuna eura godišnje, odnosno godišnju potporu po regionalnoj organizaciji u iznosu od 150 tisuća eura. Kroz Nacionalne programe pomoći sektoru vina Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva dodijelilo je ukupno 111,2 milijuna eura, namijenjenih modernizaciji vinogradarstva, unapređenju proizvodnih procesa te promociji hrvatskih vina na inozemnim tržištima, što je domaćim proizvođačima vina pomoglo pri povećanju konkurentnosti, ulaganja u novu opremu i tehnologiju, kao i za jačanje prepoznatljivosti hrvatskih vina na globalnom tržištu. Cilj nam je i daljnje povećanje površina pod vinogradima u Hrvatskoj, a koje su trenutačno blizu 20 tisuća hektara. Vinogradari i vinari pokazali su jako dobar interes kako bi ulaganjem u dodatne površine povećali svoju proizvodnju vina. Međunarodni uspjesi ohrabruju i daljnji su poticaj za hrvatski vinogradarsko-vinarski sektor, njegovu prepoznatljivost na domaćem i stranom tržištu te u konačnici očuvanje vinske baštine i poticanje održivog razvoja vinskog sektora, ističu u Ministarstvu. |
NAGRADE GLOBALNOFrancuska 3.208 Italija 2.189 Španjolska 2.020 Australija 643 Portugal 548 Južna Afrika 487 Argentina 422 Hrvatska 386 Čile 320 Novi Zeland 303 |
Jugoistok EuropeHrvatska 386 Grčka 242 Slovenija 211 Austrija 155 Mađarska 152 Rumunjska 105 Srbija 99 Bugarska 53 Bosna i Hercegovina 48 Makedonija 32 Crna Gora 12 Albanija 5 Kosovo 3 |
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
