Svibanj kojekakavGalerij

Premda su prošle dugoročne prognoze mjesecima davale povećanu vjerojatnost - od 65 do 75 % - za pozitivno odstupanje srednje svibanjske temperature zraka od prosječne - ona je u većini Hrvatske bila barem malo niža od klimatoloških srednjih vrijednosti. Štoviše, u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj i znatnije - i za oko 1 °C, pa je ovogodišnji svibanj hladniji od prošla 3, ali još uvijek topliji od 3 prije njih, od 2019. do 2021. godine!?

"Blago" pozitivno odstupanje bilo je rijetko gdje, primjerice u Dubrovniku, barem prema preliminarnim analizama koje tek trebaju potvrditi ili osporiti službene klimatološke ocjene stručnjaka DHMZ-a.

I dok su se mnogi, posebice u hrvatskim sjevernim kontinentalnim krajevima, ponašali prema poznatim stihovima: "...pamtim samo sretne dane..." i čudili "hladnoći" ovogodišnjeg svibnja - statistička analiza je neprijeporna - od 2001. godine, od svih mjeseci u godini, u Zagrebu i Osijeku svibanj je najčešće bio hladniji od prosjeka. Ili drugim riječima, srednja svibanjska temperatura zraka češće je nego u drugim mjesecima bila niža od klimatoloških srednjih vrijednosti.

U Zagrebu, na postaji Maksimir, od posljednjih 25 svibanja - njih 9 (36 %) je bilo barem malo hladnijih od prosječnih, pri čemu su se u analizi koristila uvijek posljednja 30-godišnja klimatološka razdoblja, najprije od 1971. do 2000., zatim od 1981. do 2010., pa od 1991. do 2020. godine!

U Osijeku je učestalost još veća! Ovo je bio "već/čak" 13. svibanj u posljednjih 25 s negativnim odstupanjem srednje mjesečne temperature zraka od prosječne! Dakle, u Osijeku je, u prosjeku - svaki drugi svibanj hladniji od prosječnog.

Istodobno su, od 2001. godine, najčešća negativna odstupanja od srednjaka zabilježena u Splitu u listopadu, a u Gospiću, Rijeci i Dubrovniku u siječnju!?Galerij

Uobičajeno, ukupna svibanjska količina oborine bila je nejednoliko raspoređena - od malo manje od 14 litara po četvornome metru u Lastovu, do malo više od 207 litara na Pargu iznad Čabra, barem prema trenutačno dostupnim podatcima. Stoga je bilo i negativnih i pozitivnih odstupanja od prosjeka. Srećom, bez nekih ekstremnih vrijednosti, kakvih je bilo u travnju i posebice ožujku.

Proljeće toplije i većinom barem malo kišovitije od prosječnogaGalerij

Često negativna odstupanja srednje svibanjske temperature zraka od prosječnih vrijednosti iz razdoblja 1991.-2020. godina malo su "ublažila" pozitivna odstupanja u ožujku i travnju pa je ovogodišnje proljeće hladnije od prošlogodišnjeg. No, to i ne treba čuditi jer je ono bilo među 3 najtoplija u povijesti mjerenja. Ponegdje čak i rekordno.

No, i dalje je ovogodišnje proljeće uglavnom između 5. i 12. mjesta najtoplijih u povijesti, barem prema trenutačno dostupnim podatcima, prema kojima je srednja sezonska temperatura zraka u većini Hrvatske za oko 1 °C viša od prosječne.

Uobičajeno, ukupna sezonska količina oborine manje je "jedinstvena", ali se može uočiti većinski barem mali višak oborine u usporedbi s prosjekom, posebice u Osijeku, gdje je ovogodišnje proljeće 20. najkišovitije od ukupno 127, koliko ih postoji u bazi podataka.

U Rijeci, gdje podaci na postojećoj postaji postoje od 1948. godine - ovogodišnje proljeće je 9. najkišovitije. U Dubrovniku pak, gdje podatci postoje od 1961. godine - ukupna proljetna količina oborine je 7. najveća, i to ponajviše zbog čak 3. najkišovitijeg ožujka u povijesti.

Od siječnja do svibnja

Svibanjske temperaturne prilike u većini su Hrvatske smanjile dosadašnje pozitivno odstupanje od prosjeka, ali samo malo. Stoga je i dalje srednja temperatura zraka dosadašnjeg dijela godine među 12 najviših u povijesti mjerenja, kao primjerice u Osijeku, gdje podatci postoje od 1899. godine, te između 4. i 6. najviše u Dubrovniku, Gospiću, Rijeci, Splitu i Zagrebu, gdje podatci postoje od sredine prošlog stoljeća.

Ukupna količina oborine od početka siječnja do kraja svibnja u većini Hrvatske manje od srednje temperature zraka toga razdoblja odstupa i od prosječnih i od rekordnih vrijednosti. Ipak, valja spomenuti kako je u Dubrovniku, primjerice, ovo 11. razdoblje na popisu onih s najvećom količinom oborine, a u Rijeci 8. "najkišovitiji" početak godine.

Ljeto, jesen

Dugoročne prognoze nastavljaju "priču" umjerene i velike, gdjekad i vrlo velike vjerojatnosti pozitivnog odstupanja od prosjeka srednje temperature zraka - i sezonske za ljeto i jesen, i za svaki od sljedećih 6 mjeseci.
Pritom su, kao što smo se mogli uvjeriti i ovog proljeća - sezonske/tromjesečne prognoze pouzdanije od mjesečnih. Stoga nam se valja pripremiti za "Još jedno iznadprosječno toplo ljeto", kako su najnoviju sezonsku prognozu nazvali stručnjaci DHMZ-a.
Uostalom, vjerojatnost barem malo toplijeg ljeta od prosječnoga diljem Hrvatske veća je od 80 %, a za jesen je vjerojatnost pozitivnog odstupanja ipak manja, od 60 do 80 %. Barem prema trenutačnim izračunima.

Dodatno, statistički gledano, u posljednje 24 godine najmanje/najrjeđih negativnih odstupanja srednje mjesečne temperature zraka imali smo u lipnju i srpnju!
Galeri

Ostvare li se trenutačno najvjerojatnije prognoze za lipanj - najveće pozitvno odstupanje od prosječne tjedne temperature zraka i negativno odstupanje od ukupne tjedne količine oborine u većini Hrvatske imat ćemo na njegovom početku, posebice u sljedećem tjednu.
Nije još pouzdano, ali ne treba iznenaditi dogodi li nam se da, kao u svibnju, početak mjeseca na kraju bude njegov najtopliji dio?! No, ovaj put ne samo 5-6 dana, nego desetak.

Stoga se prilagodimo "skokovitoj" promjeni u odnosu na većinu svibanjskih tjedana - uglavnom suhim te često vrućim, mnogima i sparnim danima, osobito u kontinentalnom hrvatskom području.
U obalnom dijelu znatniji porast temperature zraka "smanjivat" će i "ublažavati" more - sve toplije, ali još uvijek "samo malo" iznad 20 °C.
Naravno, pritom će UV indeks - mjera jakosti Sunčeva zračenja biti visok, često i vrlo visok!